Časopis Nature postavio je upravo ovo pitanje na koje je odgovorilo više od sto imunologa, virologa i naučnika. Skoro 90 odsto njih vjeruje da korona virus nikada neće nestati. Naprotiv, postaće endemski, što znači da će nastaviti da cirkuliše i povremeno se javlja u određenim dijelovima svijeta.
– Očekivati da virus izbrišemo sa lica zemlje bi bilo kao da očekujemo da uskoro izgradimo auto-put do Mjeseca. Prosto, nerealno je – kaže Majkl Osterholm, epidemiolog sa Univerziteta Minesota.
Međutim, to što virus nećemo istrijebiti ne znači da ćemo vječnost provesti u bolesti, smrti i izolaciji. Budućnost zapravo zavisi od tipa imuniteta koji ćemo sticati kroz vakcinacije i kroz imunitet stečen infekcijom virusa. Naravno, dosta toga zavisi i od toga kako će virus evoluirati. Naučnici vjeruju da će budućnost korona virusa biti slična gripu – vremenom ćemo postajati otporniji, a kroz imunizaciju prolazićemo kao kroz epidemije gripa, dakle bez karantina, maski i distanciranja.
– Pretpostavljam da će kovid biti eliminisan iz pojedinih zemalja, ali i one će biti u stalnom riziku od ponovne epidemije – kaže Kristofer Daj, epidemiolog sa Univerziteta Oksford.
– Najverovatniji je scenario da će virus postati endemski, ali teško mu je tačno prognozirati obrasce ponašanja i kretanja – komentariše virolog Anđela Rasmusen.
Pet godina od ovog trenutka, moguće je da će roditelji zvati ljekara i prijavljivati da im dijete ima temperaturu i da im curi nos. Moguće je da roditeljima kovid neće biti ni na kraj pameti, ali vrlo je vjerovatno da će dijete bolovati upravo od toga. To je jedan od mogućih scenarija koji prognoziraju stručnjaci. Virus će, kažu, ostati, ali ljudi će donekle stvoriti imunitet na njega – ili kroz infekcije ili kroz vakcine, pa ozbiljni simptomi neće biti česti. Djeca će se zaražavati virusom kao što se sada zaražavaju gripom, bez ikakvih ozbiljnih tegoba.
Nije, naravno, moguće sa potpunom sigurnošću prognozirati kakav ćemo tačno imati imunitet na kovid. Velika studija sprovedena nad pacijentima koji su preležali kovid pokazuje da broj antitijela opada oko šest do osam mjeseci nakon infekcije. Međutim, tijela proizvode i B ćelije koje ponovo proizvode antitijela kada se čovjek ponovo inficira istim virusom. Tu su i T ćelije koje mogu da eliminišu ćelije inficirane virusom – komentariše Danijela Vejskof, imunološkinja iz Kalifornije.
Da bismo došli do tačke kada smo sigurni da je virus endemski, mora da prođe par godina ili čak i decenija. Najbrže bi, naravno, bilo to postići ako bismo pustili virus da neometano cirkuliše. Međutim, to bi rezultovalo i milionima smrti. Zato će najsigurniji put biti kroz vakcinaciju.
Podsjetimo, pandemija španskog gripa koja je izbila 1918. godine i koja je ubila više od 50 miliona ljudi danas je virus sa kojim se stalno susrećemo. Pandemiju je izazvao virus pod imenom influenza A, koji je nastao u pticama a skoro svi gripovi kojima se danas inficiramo nastali su upravo od njega. Pandemije gripa se dešavaju kada je populacija po prvi put izložena virusu i nema nikakvog imuniteta. Vremenom, kako se postepeno stiče kolektivni imunitet, virus postaje sezonski grip. Naravno, “običan” grip i danas uzima veliki danak – oko 650.000 života godišnje u cijelom svijetu, ali brojke su mnogo manje u odnosu na 1918. godinu i godine nakon nje.
Evolutivni biolog Džesi Blum iz Sijetla kaže da vjeruje da će se slično desiti i sa korona virusom.
– Vjerujem da će SARS-CoV-2 vremenom postati nešto kao grip i da ćemo se sezonski sretati sa njim, sa mnogo blažim posljedicama – poručuje on.
Da li će mutirati tako da vakcina ne bude efikasna? Teško, poručuju stručnjaci, prenosi Blic žena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu