Politika

Kako da se oslobodimo KULTA LIČNOSTI: Vjekovna želja za jakim vođom utkana u mentalitet naroda

Bogata, ali teška istorija naroda u BiH, satkana od ratova i drugih sukoba, uticala je na to da postanemo narod koji veliča političke vođe, podržava kult ličnosti i živi za to da bude vođen liderom koji zna da lupi „šakom od sto“.

Kako da se oslobodimo KULTA LIČNOSTI: Vjekovna želja za jakim vođom utkana u mentalitet naroda
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Banjalučki profesor filozofije u penziji Miodrag Živanović kaže za Srpskainfo da postoji više razloga takvoj pojavi u našem narodu, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na čitavom Balkanu.

– Tu dominira jedan osnovni razlog, a to su vijekovi življenja u ropstvu, pa je proizveden takozvani podanički mentalitet. Od toga se nužno pojavljuje i to idolopoklonstvo prema liderima, ne samo u politici, nego i u drugim područjima života – objašnjava Živanović.

Siromaštvo

Dokle god dominira taj podanički mentalitet, ističe on, imaćemo ovakve situacije u kojima oni koji nas vode nikome ne podnose račune za ono što rade.

FOTO: N1/RAS SRBIJA
FOTO: N1/RAS SRBIJA

– Drugi razlog za takvo ponašanje je u činjenici da je vijekovima ovdje dominiralo ekonomsko siromaštvo. U takvom siromaštvu se ne može razviti nikakav normalan odnos između onih koji vode politiku i onih koji služe politici. Tu se negdje oko ta dva razloga vrti sve ovo što se nama događa i zbog toga je teško napraviti promjene, gotovo nemoguće – smatra Živanović.

Navodi da je rješenje zapravo u promjeni sistema odnosa u društvu.

Pročitajte još

– Zbog takvog odnosa između lidera i naroda na ovim prostorima, a govorim za cijeli Balkan, mi smo u situaciji da je na djelu parola jedan narod – jedan vođa. Činjenica je da se nalazimo u situaciji gdje su sve funkcije i sadržaji odlučivanja oteti iz institucija sistema. Naši parlamenti ne odlučuju ni o čemu, naše vlade ne odlučuju ni o čemu, čak i nemamo šefa države i vladu na nivou države – kaže Živanović.

Resocijalizacija

Da se Republici Srpskoj mora desiti ozbiljan proces resocijalizacije smatra politikolog Darko Kuzmanović.

– To bi podrazumijevalo temeljnu reformu obrazovnog sistema, uvođenje predmeta poput demokratske političke kulture, bontona, lijepog ponašanja, domaćinstva. Mi imamo danas generacije koje nemaju poštovanja ni prema odraslima, ni prema sebi samima – rekao je Kuzmanović.

FOTO: BNTV/SCREENSHOT
FOTO: BNTV/SCREENSHOT

On smatra da se mora vratiti povjerenje u institucije, koje je izgubljeno zahvaljujući pogrešnim politikama.

– Prethodnih godina nismo bili u prilici da možemo da vidimo ispunjenje obećanja koje su političari davali u velikoj mjeri, a bili smo i svjedoci prevara. Smjene generacija u politici će promijeniti to stanje u narednih desetak godina. Signali koji se sada dešavaju daju nam vjeru u budućnost – jasan je Kuzmanović.

Slučaj “Mostar”

Narodi u Bosni i Hercegovini su podijeljeni, a kao najbolji prikaz stanja u državi i odnosa između njenih naroda Miodrag Živanović navodi izbore u Mostaru.

– Posljednji izbori u Mostaru su pokazali da to nisu izbori Mostaraca, nego izbori u jednom etnički podijeljenom gradu, kao što nam je i država podijeljena – ocjenjuje Živanović.

Pročitajte još

Dodaje da je sistem narušen, te da je potrebno vratiti povjerenje i važnost institucija, jer ovako kako danas izgleda BiH nismo nigdje prispjeli.

– Na snazi je potpuno gaženje područja našeg postojanja, kao što je obrazovanje, kao što su moralne vrijednosti i slično. Kao takvi mi ne možemo nigdje ići. Stranci govore o nekim inegracijama, predlažu različite varijante, a mi ne možemo ovakvi kakvi smo ići bilo gdje. Naravno da niko to ovdje ne može da prati, jer imamo razmrvljene dijelove društva, svaki je zatvoren sam za sebe, a ta zatvorenost našeg života je posljedica ovakvog stanja kakvo danas imamo – jasan je Živanović.

U bolje uređenim i organizovanim zemljama predsjednici se samo pojave kada je neka vanredna situacija u pitanju. Do tada sve probleme, i u javnosti i u sistemu, rješavaju ministri, državni kancelari, na primjer, kao što je slučaj sa Sebastijanom Kurcom u Austriji ili Angelom Merkel u Njemačkoj.

“Slijepe vođe”

Sociolog Ivan Šijaković za Srpskainfo kaže da dok god postoje tragovi kulta ličnosti, koji su ukorijenjeni u našem narodu, nije moguće izaći iz stanja u kojem kvalitet ne dolazi do izražaja.

– Nije moguće još za sto godina, dok god postoje tragovi kulta ličnosti, a oni su prilično ukorijenjeni u našem narodu. Na taj način se jedna mala grupa održavala, kao što je taj dio bivše Jugoslavije. Komunikacija među ljudima je išla preko tog kulta ličnosti. Protežiralo se to – veliki junak, veliki vođa, hrabar čovjek, učinio mnogo, žrtvovao se za narod, vodio narod, bez obzira što su te vođe uglavnom bile slijepe vođe, kao kod Domanovića, koje su narod vodile na pogrešnu stranu, a naročito prethodnih 200 godina. To su sve bile vođe koje su vodile u konflikte – kaže Šijaković.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
Ivan Šijaković

Dodaje da male etničke grupe kao što su Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Makedonci, u svjetskim razmjerama malo važe, ali se međusobno takmiče ko će nešto značiti, iako, smatra Šijaković, ni u evropskim, ni u svjetskim relacijama ne znače ništa.

– To veličanje vođe je bio način održanja i tako su se socijalizovale generacije. Ako uzmemo samo ta dva vijeka, od turske vladavine do današnjeg dana, cijela istorija tog prostora počiva na kultu vođe. To se u 20. vijeku prenijelo i na politiku i mi ne možemo iz toga izaći tako lako – zaključio je Šijaković.

Genetski kod

Sociolog Ivan Šijaković kaže da je na mlade generacije preneseno podaničko ponašanje, koje nose sa sobom gdje god da se nalaze.

– Imao sam prilike sa studentima razgovarati koji su sve te mitološke elemente pokupili; oni su vrlo spremni da mitologizuju sadašnje političare, sadašnje bilo kakve „heroje“. Oni ne znaju drugi način da komuniciraju i to vam govori da će te grupe stalno zaostajati. Čak i kada odu u inostranstvo oni preko kulta ličnosti popunjavaju svoju nostalgiju. Ne umiju drugačiju. Znate, kad vam se to ureže u genetski kod, a to je ovdje duboko ukorijenjeno, više od sedam hiljada godina – zaključio je Šijaković.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu