Dodjela ovih subvencija se trebala naći na idućem zasjedanju Skupštine grada, i tom odlukom je Grad iz budžeta trebao dodijeliti određenu sumu „Eko toplanama“ kako ne bi došlo do poskupljenja cijene grijanja na teret građana. Odlukom Kolegijuma ona je juče povučena sa dnevnog reda sjednice koja se treba održati 29. juna. Uz primjedbe da sam prijedlog nije bio spreman na vrijeme za sjednicu Kolegijuma, odbornike su interesovali razlozi za dodjelu ovih subvencija, te koliko su opravdani.
Struktura troškova
Naime, pojedini su pitali kako se došlo do iznosa od dva miliona KM, sume koja je tražena za subvencije.
– To nije mali iznos. Vjerujem da ima potrebe, ali bojim se da ćemo se vratiti na staru praksu, u period prije izgradnje novog postrojenja. Prije 2016. godine Grad je izdvajao ogromne sume novca za subvencionisanje stare Toplane. Izgradnjom Eko toplane smo prekinuli taj začarani krug i sada neko ponovo pokušava da nas uvuče u to. Mislim da je ovih dva miliona KM samo početak i da ćemo imati mnogo veće zahtjeve – kazao je odbornik Dragan Banjac.
Napomenuo je da Eko toplane nije jedino preduzeće u kojem je Grad suvlasnik.
– Šta je sa ostalima? Bojim se da su cijene energenata za gradski „Vodovod“ mnogo više poskupile, a da ne nabrajam druge ustanove i preduzeća. Da li ovo znači da ćemo mi njima svima davati po dva ili tri miliona KM pomoći iz gradske kase – upitao je on.
Kaže da ovakav plan Grada nameće još jedno pitanje.
– Da li je ovo diskriminacija ljudi koji se ne griju na gradsko grijanje? Cijena ogreva za domaćinstva je poskupila na više od 100 KM za metar. Da li to znači da mi trebamo tim građanima subvencionisati poskupljenje drva, da bi ih izjednačili sa onima koji su korisnici Eko toplane – naveo je on.
Diskriminacija
Gradski menadžer Bojan Kresojević kaže da je dodjela subvencija rješenje koje bi trebalo omogućiti da “Eko toplane” ne posluju negativno i da poskupljenje cijene grijanja ne ide na teret građana.
– Eko toplane su se pojavile sa zahtjevom za povećanje cijena grijanja, s obzirom da je od 2018 godine, kada su preuzeli ovu komunalnu uslugu, došlo do poskupljenja inputa za 30 odsto. U tu računicu je uključena i skuplja cijena mazuta, koji se koristi za oko pet odsto u odnosu na sječku, te dvostruko poskupljenje električne energije, sječke, te rast drugih troškova. To povećanje od 30 odsto je dodatnih šest miliona KM, koje oni trebaju izdvojiti. Cijenimo da nije prihvatljivo za građane da se ide u pravcu poskupljenja, kako bi se nadoknadio potreban novac. Zato smo se odlučili da vidimo koji su minimalni koraci da ovo preduzeće ne posluje negativno – objasnio je Kresojević.
Naveo je da se kao diskriminacija mogu okarakterisati različite odluke Skupštine, na čelu s većinom. U jednom slučaju su, kako je naveo, prihvatili da Grad na sebe preuzme teret poskupljenja karata u javnom prevozu.
– U slučaju “Eko toplana” većina se ne slaže da Grad preuzme poskupljenje grijanja na sebe – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu