U ovom rastućem sektoru, koji obezbjeđuje odlične uslove rada, potreba za stručnjacima u kontinuitetu raste, te je radno tržište u deficitu kada su u pitanju ova znanja i vještine.
Statistika kaže da je tako i kod nas, ali i u Evropskoj uniji. Kada se govori o zanimanjima u IT sektoru, često ih svrstavamo u „ladicu muških zanimanja“, ali i tu je statistika slična sa evropskom gdje žene čine svega 30 odsto zaposlenih u ovom sektoru.
A, o ovim geografskim granicama, IT stručnjaci ne razmišljaju, njima je digitalno prostranstvo, inostranstvo dovelo u njihove svakodnevne alatke, računare tako kaže Sofija Krneta, koja je u digitalni svijet ušla bezazleno, kroz igrice.
Ubrzo je shvatila da neke školske zadatke može da uradi brže služeći se računarskim programima.
Možda to i ne čudi s obzirom na podršku. Naime, otac joj se bavi programiranjem pa je bio tu kada su zadaci bili preteški, a rješenja se činila nemogućim.
Danas, Sofija Krneta je student interdiscipliranih doktorskih studija u Beogradu na smjeru vještačka inteligencija.
Sofija ima 25 godina, radila je dvije godine kao IT konsultant, tri godine kao programer, paralelno bila saradnik na fakultetu za oblasti internet tehnologija, mašinskog učenja i poslovne inteligencije.
Završila je osnovne i master studije na Fakultetu organizacionih nauka – smijer Informacioni sistemi u Beogradu.
Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske proglasilo ju je 2014. za najboljeg mladog istraživača prvog ciklusa studija u oblasti IT.
Doktorske studije finansira njen poslodavac, svjestan da je to jedina karta u klubu najboljih na globalnom nivou.
– Zaposlena sam u DWELT-u, IT firmi gdje sam po holocrasy strukturi član kruga koji se bavi web programiranjem, ali kao i ostali zaposleni učestvujem u svim dijelovima razvoja Platforme X (softverskog proizvoda kompanije), od inicijalnog kreiranja proizvoda u skladu sa svjetskim trendovima i najboljim praksama, do modelovanja baze, programiranja servisa do same analize ponašanja korisnika i korišćenja tih metrika za poboljšavanje proizvoda. Ipak, najviše sam fokusirana na razvoj algoritma za predviđanje potrošnje električne energije, gdje koleginica Jovana Forca i ja koristeći istorijske podatke otkrivamo zakonitosti u potrošnji struje i koristimo te zakonitosti da predvidimo buduću potrošnju. Naš posao se uglavnom fokusira na analizu podataka i primjenu statističkih metoda nad podacima s ciljem kreiranja regresionih modela (modela koji predviđaju numeričke vrijednosti) i modela vremenskih serija (uočavanje trendova kroz vrijeme). Naš model trenutno uspješno predviđa potrošnju nekih korisnika sa greškom manjom od devet odsto, na što smo ponosne jer smo videli da velike svetske kompanije s ponosom ističu grešku od deset odsto – kaže Sofija Krneta
Motive u ovom poslu, kaže da nije teško pronaći, samo je potrebna ljubav i želja za napredovanjem.
– Lično, najviše kao motivaciju doživljavam slobodu da se “igram” sa podacima i funkcionalnostima. Ovaj posao ima svoju kreativnu stranu koja može da donese sjajna rešenja, ali samo ako mi kao programeri imamo slobodu da predložimo, probamo i implementiramo nove tehnologije, nove funkcionalnosti, nove pristupe. Kada preuzmem na sebe inicijativu za neku ideju, osjećam odgovornost i motivaciju da dam svoj doprinos. U kompaniji imamo punu podršku da radimo nove stvari. To je bio i jedan od razloga zašto sam upisala doktorske studije – dodala je Sofija.
Kaže da ne razmišlja o napuštanju IT sektora dok god postoji nešto što računari mogu da rade i zaključe, a da mi nismo u stanju kao ljudi da to procesiramo.
– Akademski, željela bih da objavim nekoliko radova u ovoj oblasti i da doktoriram u oblasti primjene vještačke inteligencije. Poslovno, voljela bih da postanem ekspert u oblasti predviđanja nad podacima potrošnje vode, struje i drugih vrsta energije. Mi kao programeri smo ti koji znanje stručnjaka pretvaraju u automatizovan proces kontrole. Kada jednom naučite da posmatrate stvari tako da se uvek pitate kako to u pozadini funkcioniše, svaki drugi posao se čini dosadan – dodala je Sofija.
Od prošle godine ekipi programera je i Jovana Forcan koja je završila master studije – smijer matematika na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci i master studije – smijer informatika, na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, gdje već dvije godine radi kao asistent. Jovana je student doktorskih studija na PMF u Novom Sadu, smijer informatika.
– Imam priliku da kroz posao u kompaniji aktivno iskoristim svoja stečena znanja iz matematike i informatike, te da se dodatno usavršim i budem u toku sa najnovijim informatičkim tehnologijama. Radim u struci, ali i istovremeno završavam obaveze vezane za doktorske studije – kaže Jovana, koja radi na poziciji „Data Scientist“, a bavi se obradom podataka, statističkim analizama i prognozama potrošnje električne energije.
Jovana Forcan smatra da „informatički sektor u RS aktivno prati svetske trendove i da omogućava mladim ljudima da rade na najvišem tehnološkom nivou.
Ovome svakako doprinose kompanije koje ulažu u razvoj najsavremenijih informatičkih tehnologija i znanja svojih kadrova.
Za Jovanu, trajni odlazak u inostranstvo nije opcija, ali bilo koja vrsta kratkotrajnog boravka, u cilju stručnog usavršavanja na preporuku kompanije ili Univerziteta, joj je svakako interesantna.
Slično razmišlja i Zorana Štaka, koja je na master studijama na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu.
Njena je preporuka, posebno studentima, da jedno vrijeme provedu u inostranstvu, kako bi, kada se vrate, bili inspirisani i motivisani da primjene najbolje prakse u svojoj sredini. Upravo time se trenutno bavi Zorana.
– Radim na razvoju inovativnih rješenja koja su svjetskog ranga i uvijek nastojimo da u rješenja implementiramo i najnovija naučna dostignuća na određenim poljima. Trenutno radimo na nekoliko projekata od kojih bih izdvojila softver za digitalnu transformaciju u energetskom sektoru – navodi ona.
Da biste bili kompetativni stručnjak to iziskuje cijeloživotno učenje i usavršavanje. Želja za tim kod Zorane je uvijek bila izazov. Brzi razvoj tehnologije, posebno vještačke inteligencije, kaže ona, omogućava da kompjuteri svakim danom rade sve više stvari bolje od ljudi. U tako dinamičnoj sredini čovjek mora pažljivo da bira svoje zanimanje i stalno stiče nove vještine.
– Čak ni nama softverskim inženjerima nije garantovano da ćemo uvijek imati posla. Za mene je bitno da, osim tehničkog znanja, ovladam i veštinama kao što su rešavanje kompleksnih problema, kritičko razmišljanje i kreativnost. Upravo ovo mi omogućava studiranje master studija na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu – zaključuje Zorana Štaka.
Na pitanja o rodnoj razlici i statistici naše sagovornice se osmjehuju i odgovaraju „ambijent u kancelariji najbolje opisuje vrijeme svjetskog prvenstva u košarci koje su ispratili svi zajedno uz dobro ohlađeno pivo“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu