Iako konkretno poskupljenje kredita varira u zavisnosti od uslova (veličine kredita, da li je kredit u devizama tj. evrima ili dinarima, roka otplate, konkretne kamate koja je odabrana), rate na kredite su poskupjele od 1.500 dinara u slučajevima dinarskih, uglavnom, keš kredita ali i preko 60 evra u slučaju evrokredita.
Kako stručnjaci ističu da će ova poskupljenja i podizanja kamatnih stopa trajati makar još dvije godine, mnogi se pitaju da li postoji rješenje tj. način da se zaštititi od daljih poskupljenja, i rješenje postoji.
Primjeri poskupljenja
Kako se spekuliše da bi do kraja godine moglo da dođe do još podizanja kamata, rate kredita mogle bi biti znatno veće, ukazuje predsjednik Udruženja za zaštitu bankarskih klijenata Efektiva Dejan Gavrilović:
– Jedan primjer je kredit od 50.000 evra na 20 godina, to je 240 mjeseci. Uzeli smo da je marža bila 3,5 odsto. U tom slučaju rata na početku godine je bila 276 eura, kada je euribor bio -0,55. Sada sa vrijednošću od 1,077 rata se povećala na 316 evra, povećanje od 40 evra za nekih osam mjeseci. Kredit od 80.000 evra na 25 godina, 300 rata, rata je na početku bila 377 evra, sada je 445 evra, povećanje od 68 evra. S obzirom na to da euribor nastavlja da raste, ako bi do kraja godine otišao na dva, rata na primjeru od kredita od 50.000 evra bi se povećala na 344 evra, prenosi RTV.
Kada će stati rast kamata?
– Rast kamata kredita staće kad se smiri inflacija, odnosno kada prestanu nemiri između Rusije i Ukrajine. To će biti početak zaustavljanja inflacije. Dok god raste inflacija, rašće i krediti jer će rasti referentna kamatna stopa kao jedna od mjera za obuzdavanje inflacije – kaže za Blic Biznis Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije.
S'obzirom da je ECB kada je najavljivala podizanje kamata u julu, najavila da će podići kamate i u septembru, neminovno je da će kamatna stopa nastaviti da raste, ipak do koje mjere zavisi od ekonomskih uslova u nastavku ove godine.
– Kamatna stopa je jedna od mjera politike centralne banke i ona mora da bude bazirana na preciznim indikatorima, tj. na jednoj analizi koja pokazuje pritisak inflacije i ona se radi na osnovu različitih podataka, kaže vanredni profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, dr Ismail Musabegović.
Imajući u vidu da neobuzdana inflacija kontroliše i rast kamatne stope, njeno zaustavljanje, smatra sagovornik ne možemo očekivati prije godinu do dvije.
– Ne vjerujem da će se inflacija staviti pod kontrolu prije godinu ili dvije – zaključuje profesor.
Fiksiranje kamate
S'obizrom da će kamate rasti bar dvije godine, i postoji vjerovatnoća da će varijabilna kamtna stopa, koja je do pre par mjeseci bila isplativija opcija zbog negativne referentne kamate, prestići fiksnu koja se trenutno kreće na oko 5,5 odsto i više. Ako pogledamo ponude u bankama, trenutno se varijabilna kamata sa šestomjesečnim euriborom kreće oko 4,5.
Stoga postoji mogućnost u bankama da se varijabilna kamata fiksira, tj. da se ona zamjeni sa fiksnom kamatnom stopom. Na taj način bi rata za kredit poskupjela momentalno, za tih 1 odsto u razlici između dvije stope, što bi u pojedinim slučajevima bilo oko 50 evra na ratu za stambeni kredit, ali na ovaj način je rata zaštićena od daljih skokova.
Da postoji mogućnost da se kamata fiksira, potvrdio je Dušan Uzelac i dodao da od pomjeranja referente kamatne stope “strahuju” i klijenti i banke.
– To je izazov i za jedne i za druge. Banke će uvijek štititi svoje interese i tako praviti proizvode, ističe Uzelac.
On savetuje ljudima koji uzimaju kredita da ga uzimaju zato što hoće, a ne zato što moraju.
– Fiksna ili varijabilna kamatna stopa, ne bi trebalo da se tiče građana. Oni moraju da se oslone na svoj kapacitet zarađivanja i da se ne prezadužuju preko granica izdržljivosti, već da uzmu samo onoliko koliko mogu da plate, nastavlja on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu