Naučeni smo da nas šišaju
Sunčan dan. Jutro. Bijeljina. Prijateljica i ja izlazimo iz autobusa i krećem prema centru grada. Ulazimo u prvu pekaru i ja ostajem u šoku.
Sunčan dan. Jutro. Bijeljina. Prijateljica i ja izlazimo iz autobusa i krećem prema centru grada. Ulazimo u prvu pekaru i ja ostajem u šoku.
Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana.
Odlazak u prodavnicu mnogima predstavlja izazov zbog enormnih poskupljenja. Stalni rast cijena brojne je porodice doveo do ruba egzistencije jer i ono najosnovnije postalo im je luksuzno, a sve što se nekada smatralo luksuznim, danas je u potpunosti nedostižno.
Iako je januar mjesec praznika, zbog čega građani moraju dublje zavući ruku u džep ukoliko žele bogatu trpezu za Novu godinu, Božić, slavu, sudeći po zvaničnoj statistici, novčanici su ostali nešto zatvoreniji nego prethodnih godina.
"Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50". "Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM". "Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena".
Brašno, voda, kvasac, malo soli i šećera, sjedi – mijesi hljeb... Jer kilogram pšenice košta manje od kifle u pekari.
Jedna od negativnih posljedica povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj na 900 maraka je poskupljenje pekarskih proizvoda.
Apsurdno je i sramotno da u 21. vijeku razmišljamo hoćemo li imati dovoljno hljeba da preživimo, porazno je što pekarski proizvodi postaju luksuz za veliki broj potrošača u Republici Srpskoj, pogotovo što iza tih poskupljenja ne stoji realna ekonomska računica, već prijetnje i ucjene onih koji vode tu pekarsku industriju.
Grčka, Švajcarska, Njemačka, Holandija, Španija, Belgija, Francuska… Za mnoge su ove zemlje asocijacija za uređene sisteme, dobar standard i izbor za putovanja.
Boravak u velikom broju privatnih vrtića u Banjaluci ponovo je poskupio ove godine, što je naljutilo roditelje, koji kažu da im se više i ne isplati raditi, jer za dvoje djece moraju da plate više od 600 KM.
Uz brojna poskupljenja u prošloj godini, nameće se pitanje donosi li početak 2024. godine i nova, između ostalog, da li nas čeka novo povećanje cijene hljeba.
Cijene u Republici Srpskoj su prošle godine povećane u prosjeku za 13,7 odsto, a novi statistički podaci otkrivaju i kretanje cijena po gradovima.
Dom zdravlja susreće se sa ozbiljnim problemima i ukoliko ne bude pronađeno najadekvatnije rješenje, bićemo primorani da smanjimo dostupnost zdravstvenih usluga građanima.
Prelazak u Novu 2024. godinu donosi nova pravila, smjernice i promjene stanovnicima Njemačke. Bilo da se radi o kupovini, životu, vožnji ili čak birokratskim stvarima kao što je podnošenje zahtjeva za ličnu kartu. Evo šta potrošači mogu da očekuju.
U Srbiji je od juče 20 osnovnih proizvoda za ishranu, higijenu i kućnu hemiju znatno jeftinije. Hrvatska Vlada je na pragu dogovora sa trgovcima da cijene oko 300 namirnica spuste na nivo od 31. decembra.
Metar drva najmanje 120 KM, plus rezanje i cijepanje, tona kvalitetnog peleta više od 500 maraka.
Jedna prosječna porodica u Republici Srpskoj danas za potrošačku korpu treba da izdvoji 550 maraka više u odnosu na njenu vrijednost 2000. godine, u vrijeme prije izbijanja pandemije.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS kažu da je u junu došlo do stabilizacije cijena, da je potrošačka korpa nešto jeftinija nego u maju, a da su niže cijene brašna, ulja, jaja, mlijeka, jogurta i pojedinog sezonskog povrća i goriva.
Cijene hrane i prehrambenih proizvoda na rafama u trgovinama i dalje rastu na svakodnevnom nivou što značajno obara životni standard svih građana.