Magazin

Kao u stara dobra vremena: Recept za ljetnji prebranac koji miriše na djetinjstvo

Zaboravite tešku hranu po vrućinama. Ovo je onaj stari, zapečeni pasulj iz djetinjstva – samo laganiji, mekši i baš onakav kakav ste jeli kod bake.

prebranac
FOTO: SERPICA RECEPTI/YO U TUBE/SCREENSHOT

Nema tog toplog ljetnjeg dana iz djetinjstva koji ne pamtimo po jednom mirisu: pasulj u rerni, crni luk koji krčka u šerpi i ona tiha toplina kuhinje, dok spolja prži sunce. Možda su nas tjerali da ne jedemo vruć, možda smo krali koricu hljeba s tiganja, ali jedno je sigurno  prebranac nije bio „težak“ kad se sprema kako treba.

Ovaj recept je upravo to: nostalgija na tanjiru, ali sa laganijom notom – bez mesa, bez zaprške, bez suvišnog. Samo ono što stvarno prija.

Sastojci (za 4 osobe)

300 g bijelog pasulja (tetovac ili gradištanac), 3–4 glavice crnog luka, 2 čena bijelog luka, 2 lista lovora, 1 kašičica aleve paprike (slatke), So, biber po ukusu, Maslinovo ulje ili blagi suncokretov puter za prelivanje, Po želji: grančica svježeg timijana, prstohvat kumina ili sušeni paradajz za aromu

Priprema

Pasulj potopite preko noći, zatim ga isperite i skuvajte do pola sa lovorovim listom (možete i bez zaprške). Vodu obavezno prosuti i naliti novu kada ga kuvate, da ne bude težak za stomak.

Pročitajte još

U dubljoj šerpi na malo ulja polako dinstajte sitno sjeckani crni luk. Neka bude strpljivo i tiho – što duže, to slađe. Kada luk omekša i postane staklast, dodajte sjeckani bijeli luk i alevu papriku, pa još minut sve propržite da pusti miris.

U vatrostalnu posudu ređajte: red pasulja, red dinstanog luka, dok ne potrošite sve. Na vrh sipajte malo maslinovog ulja i, ako želite, dodajte začin koji volite (npr. timijan ili kumin).

Pecite u rerni na 180°C oko 30 minuta, dok se fino zapeče i sve upije – da bude sočno, ali ne tečno. Kako da ga poslužite?

Uz krišku hljeba, par listova svježe salate ili krišku paradajza, ovaj ljetnji prebranac postaje pravi porodični ručak. Savršen je i topao i hladan, a sljedećeg dana još ukusniji. I što je najvažnije – lagan je, a sit.

Zašto ga volimo?

Zato što nas vraća tamo gdje je sve bilo jednostavno. U dvorište sa mirisom pokošene trave, u kuhinju sa kariranom stolnjakom, kod bake koja nas tjera da “ne jedemo vruće” ali nam već siječe hljeb “da umočimo malo”.

Zato što u njemu nema komplikacija – samo mirisi, ukusi i tišina poslije ručka.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu