Dakle, za samo 10 godina rak je u BiH ubio više stanovnika nego što, na primjer, Doboj ima građana, dok je u Srpskoj, od 2010. do 2019, od malignih bolesti preminulo 29.625 ljudi.
Podaci entitetskih zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je tokom pretprošle godine bitku sa zloćudnom bolešću u Srpskoj izgubilo 2.891, a u FBiH 4.864 osobe.
To znači da, u prosjeku, od raka u BiH svakoga dana premine 20 ljudi, dok kod 30 građana bude potvrđen neki zloćudni tumor.
Smrtnost u porastu
Dr Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna oboljenja RS, naglašava da je vidljiv stalni porast novooboljelih u Srpskoj, te da je vodeći karcinom pluća.
– Od 2009, zaključno sa 2014. godinom, broj oboljelih u Srpskoj porastao je za 25 odsto. Ono što je zabrinjavajuće kod nas jeste što je smrtnost za neke karcinome u porastu, a za te iste bolesti u svijetu je polako u opadanju. U razvijenim zemljama imaju skrining programe za karcinom dojke, grlića materice i debelog crijeva – ističe dr Gojković.
Maligne bolesti, nakon kardiovaskularnih, odnose najviše života, a od ukupnog broja preminulih godišnje, svaki peti umre od malignoma.
Faktori
Zvanična statistika pokazuje da je u Srpskoj, za nešto više od dvije decenije, ukupan broj umrlih od karcinoma porastao za skoro 77 odsto, s obzirom na to da je 1997. od neoplazmi preminulo 1.636 ljudi.
Ljekari upozoravaju da je većina karcinoma rezultat izloženosti brojnim uzročnim faktorima. Naglašavaju da se neki od ovih faktora ne mogu modifikovati, ali da se oko jedne trećine slučajeva raka može spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom.
Prije svega savjetuju prestanak pušenja, konzumiranje zdrave hrane, fizičku aktivnost, izbjegavanje alkohola, prekomjernog izlaganja suncu, održavanje normalne tjelesne težine, kao i zaštitu od infekcija koje se mogu razviti u rak.
Ukoliko dođe do razvoja bolesti, ističu, ishod je moguće poboljšati ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem i rehabilitacijom.
Obolijevaju i mladi
Podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH pokazuju da je u Federaciji BiH u 2018. registrovano 6.210, dok je, prema podacima Registra za maligne neoplazme, u RS u 2017. otkriven 5.901 novi slučaj malignih bolesti.
– Pet najčešćih lokalizacija novootkrivenih slučajeva malignih tumora kod muškaraca u ovoj godini bili su dušnik, bronhije i pluća, kolon i rektum, prostata, mokraćna bešika i želudac. Kod žena su dojka, kolon, rektosigmoidni spoj i rektum, dušnik, bronhije i pluća, grlić materice i tijelo materice – ističe načelnica Službe socijalne medicine u Institutu za javno zdravstvo RS, Dijana Štrkić.
Iako od karcinoma dojke i materice uglavnom obolijevaju žene u kasnijoj životnoj dobi, ova zloćudne bolesti ne zaobilaze ni djevojke koje imaju tek nešto više od 20 godina. Od raka grlića materice u Srpskoj, u prosjeku, svake godine oboli oko 200 žena, dok bitku sa ovim malignomom izgubi oko 50 njih.
Pored toga što su odgovorne za oko 20 odsto svih smrtnih slučajeva godišnje, maligne bolesti su i vodeći uzročnik gubitka radne sposobnosti u Srpskoj.
– To je otežavajuća okolnost, jer su dijagnostikovanja i liječenja tih bolesti najčešće složeni, skupi, dugotrajni. Maligne bolesti se, generalno, i dalje povezuju sa savremenim i brzim načinom života, sa stresom, zagađenjem vazduha, vode, hrane, nezdravom ishranom. Takođe, dovode se u direktnu vezu s ratnim događajima na prostoru RS i BiH od 1992. do 1995. i bombardovanjem projektilima sa osiromašenim uranijumom, kao elementom koji direktno prouzrokuje nastanak karcinoma – kaže za Srpskainfo šef kabineta direktora u Fondu PIO RS, Tihomir Joksimović.
FZO
Prema njegovim riječima, od ukupno 1.497 slučajeva gubitka radne sposobnosti lane, maligne bolesti su bile uzrok u 25,7 odsto slučajeva.
– Generalno posmatrano, karcinomi, nažalost, ostaju i dalje najzastupljeniji uzročnik nastanka invalidnosti, odnosno gubitka radne sposobnosti, s trendom povećanja u odnosu na kardiovaskularne i duševne bolesti – ističe Joksimović.
Godišnji trošak Fonda zdravstvenog osiguranja za lijekove za oboljele od malignih bolesti, uključujući i citostatike, iznosi više od 20 miliona KM, a na Listi citostatika koje finansira FZO RS nalaze se i lijekovi čija jedna ampula košta i više od 6.000 KM.
– Primjera radi, liječenje jednog pacijenta koji boluje od malignih bolesti na godišnjem nivou košta do 150.000 KM – kažu u FZO.
Od karcinoma obolijevaju i djeca svih životnih uzrasta, kako mališani od mjesec dana života, tako i mladi do 18 godina, a u 80 odsto slučajeva, do trenutka kada se uspostavi dijagnoza, rak je već metastazirao. Procenat izlječenja i prognoza zavise od vrste maligne bolesti.
Najčešći tipovi malignoma u djetinjstvu su rak krvi i koštane srži, te karcinom mozga. Riječ je o tumorima koji imaju najveću stopu smrtnosti od raka dječje dobi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu