Agroekonomisti upozoravaju i da bi povrće iz plastenika moglo da poskupi. Nedostatak dovoljnog sunca u martu produžio je vegetaciju, pa će berba povrća kasniti.
Domaći povrtari u hladnim plastenicima zimi uzgajaju špinat, blitvu, salatu i luk, koji dobro podnose niže temperature, a tokom ljeta sezonsko povrće. U jednom plasteniku tokom godine ipak mogu ostvariti tri do četiri proizvodnje.
Rasad je posijan ranije, ali niske temperature tokom marta i nedostatak sunca odrazili su se negativno na biljke i onemogućili pripremu zemljišta u plastenicima. Sadnja je kasnila desetak dana, pa će i prvi rod koji donosi najveću zaradu. Proizvođači koji će uskoro na tržište iznijeti krastavac ipak neće imati veliku konkurenciju iz uvoza, a nadaju se i cijena će biti povoljna.
Spomenko Knežević iz Batkovića zasadio je na 2,5 dunuma krastavca, a na pet dunuma zasadiće paprika i šest dunuma kupusa.
Brao sam prije prvog maja, a ove godine ko zna. Sreća je što nema mrazeva i što su noći toplije. Prva tri, četiri branja su najisplativija. Najviše se uzimalo para na ranim krastavcima i kupusu, a sada ćemo vidjeti kako će biti. Ove godine mnogo je ljudi odustalo zbog skupoće, zbog nedostatka radne snage. Posla ima, veliki troškovi i sad sve zavisi od cijene – kaže Knežević.
I na imanju najvećeg semberskog povrtara Mladena Lazića nepovoljni vremenski uslovi odraziće se na početak berbe roda. Lazić je na dva hektara zasadio krastavac i počeo ga brati u plastenicima koji se griju, dok u onima u kojima nema grijanja berba će početi tek za sedam dana. Trenutno se u tim plastenicima krastavci vežu odnosno stavljaju na špalir.
Kod pojedinih povrtara se rasad osušio pa su ga presijavali, a kod drugih prerastao, jer je cijeli mart bio kišovit i hladan. Početkom maja na pijace su se već iznosile prve tikvice, ove godine neće biti za prodaju do polovine maja.
U Prehrambenoj industriji „Sava“ uspjeli su da sačuvaju 200.000 sadnica kontejnerskog rasada tri sorte paprike, koje će biti zasađene na vrijeme na otvorenom. Plastenička proizvodnja će, međutim, kasniti. Zagrijavanjem plastenika obezbjedili su potrebnu temperaturu, ali nisu mogli da nadoknade nedostatak sunčevih zraka biljkama. Rasad somborke ljute razvio se neujednačeno pa će biti teško sačuvati prinos, a bilo je planirano da se ubere i preradi 30 dana prije paprike sa otvorenog.
Tehnolog Milorad Gajić kaže da ne očekuje plod po biljki koji bi bar pokrio uloženo.
– Trebalo je da bude kilogram po biljci, ali ako bude 500 grama biću zadovoljan – kaže Gajić.
Agroekonomista Risto Arsenović kaže da će se kašnjenje u vegetaciji odraziti na tržištu, te će poskupiti povrće.
– Cijene će u početku biti visoke dok će kasnije ta cijena biti veoma niska zbog velike konkurencije i velike količine robe na tržištu. Oni koji su zagrijavali plastenike imali su povećane troškove, ali već ubiru rod koji im zbog male ponude na tržištu donosi zaradu – kaže on.
Zima stvorila probleme
Iako se naizgled činilo da je ova zima povoljna za proizvodnju ipak je stvarala probleme povrtarima. Velike temperaturne oscilacije stresne su za biljku i potrebno ih je zaštiti. Plastenike treba provjetravati, da se zbog vlage ne pojave biljne bolesti. Treba obratiti pažnju i na pojavu insekata koji mogu pričiniti veliku štetu na usjevima, upozoravaju stručnjaci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu