Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

KATAKLIZMA Strahujemo od poplava, a NAJVEĆA OPASNOST dolazi s druge strane

Društvo
Autor:

Foto: RAS arhiva

Strahujemo od poplava, ali regionu u kojem se nalazi i Srpska veća opasnost prijeti od suša, pa je pitanje da li će naši potomci zapamtiti zelena polja i bistre potočiće, kojima se danas ponosimo.

Temperature će se narednih decenija u našim krajevima povećavati u prosjeku tri stepena godišnje, a padavine smanjivati i do 20 odsto na godinu, pokazuju klimatski modeli. Klimatolozi, hidrolozi i agronomi su povodom Svjetskog dana borbe protiv suše i degradacije zemljišta upozorili da se moramo prilagoditi i zaštiti zemljište od isušivanja i propadanja.

Da je vrag odavno odnio šalu pokazuju i statistike o vremenskim prilikama iz posljednjih deset godina. Kako navodi dekan banjalučkog Prirodno-matematičkog falulteta, geograf i klimatolog Goran Trbić, tokom posljednje decenije gotovo sve godine su imale obilježja ekstremnih vremenskih prilika.

– Uz poplave, ekstremne hladnoće i ekstremno veliki broj dana s pojavom grada, ipak su najčešće bile ekstremne vreline i suše, koje su naše krajeve pogodile u čak 7 od posljednjih 10 godina – kaže Trbić.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

I u godinama koje slijede, kaže, klimatski modeli ukazuju da će suše pogađati Srpsku češće nego poplave, što će biti karakteristika klime u cijelom regionu jugoistočne Evrope. Neće na to uticati samo ekstremne ljetnje vrućine.

– Osim povećanja temperature, klimatske promjene su uslovile i sasvim drugačiji režim padavina. Iako se na nivou godine količine padavina nisu značajnije promijenile, način njihovog izlučivanja je promijenjen. Danas imamo sve češće pljuskove, koji mogu potrajati nekoliko dana i izazvati poplave. S druge strane, periodi bez kiše su mnogo duži i uz povećanje temperatura donose esktremne suše – kaže profesor Trbić.

Ovo su promjene na koje uglavnom ne možemo uticati, ali, kako poručuju stručnjaci, dobro prilagođavanje na klimatske promjene može u velikoj mjeri smanjiti posljedice.

Ove prognoze i upozorenja su ozbiljno shvatili u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede  RS, pa je navodnjavanje poljoprivrednih površina jedan je od prioriteta ovog ministarstva.

Foto: Shutterstock

Kroz Projekat razvoja sistema za navodnjavanje IDP već godinama se radi na rehabilitaciji i modernizaciji postojećih te izgradnji novih sistema za navodnjavanje. Vrijednost projekta je 24 miliona dolara, od čega se iz kredita Svjetske banke finansira oko 20,4 miliona dolara.

U Semberiji je već obezbijeđeno navodnjavanje za više od 800 hektara zemljišta u Novom Selu kod Bijeljine, na zemljištu koje koristi Poljoprivredno dobro “Semberija“, te u Pelagićevu, gdje parcele koristi Poljoprivredno dobro “Napredak”.

– U toku su projekti na području Hercegovine, u Ljubinju i Trebinju, zatim na području Crnjelova kod Bijeljine, gdje se nalazi veliki broj proizvođača povrća. U planu su i projekti navodnjavanja voćarskog kraja u Potkozarju i Lijevče polju – kaže portparol Ministarstva poljoprivrede Aleksandar Macanović.

Uz to, ministarstvo sufinansira nabavku opreme za navodnjavanje na privatnim imanjima, tako što poljoprivrednicima refundira oko 30 odsto troškova za nabavku ove opreme. Ove godine odobreni su svi pristigli zahtjevi poljoprivrednika.

Mada je navodnjavanje poljoprivrednih površina bitno za opstanak poljoprivrede u novim klimatskim uslovima, stručnjaci su ipak sumnjičavi. Kako je ranije za Srpskainfo rekao profesor banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, geograf hidrolog Čedomir Crnogorac, jedino pravo rješenje bila bi izgradnja sistema kanala za navodnjavanje i odvodnjavanje, u koje bi se puštala vodu, kada zaprijeti poplava, kako bi se ta ista voda koristila za navodnajvanje u vrijeme suša. Takvi su sistemi, međutim, izuzetno skupi i zahtjevni za izgradnju.

Strategija za očuvanje zemljišta

Očuvanje poljoprivrednog, šumskog i vodnog zemljišta izuzetno je bitno za budućnost Republike Srpske, zaključeno je na  stručnoj debati koja je održana u Ministarstvu poljoprivrede RS.

O ovoj temi su razgovarali predstavnici tri ministarstva u Vladi RS, Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Poljoprivrednog instituta, te Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta u Banjaluci. Zaključeno je da treba hitno usvojiti strategiju za očuvanje zemljišta.

Šta čeka naše unuke

Već danas imamo žarka ljeta, ali i mnogo toplije zime s dosta manje snijega nego prije nekoliko decenija, što neminovno dovodi do isušivanja zemljišta. Ipak, za pedesetak godina klima će biti još ekstremnija, a klimatske promjene će donijeti i probleme sa vodnim resursima, naročito sa pitkom vodom, upozoravaju stručnjaci. Našu djeca i unuci, mogli bi se, dakle, suočiti sa ekstremnim sušama, a možda im prijeti i žeđ.

– Prema najekstremnijem klimatskom scenariju, do kraja 2070. godine na teritoriji Republike Srpske, odnosno BiH, možemo očekivati povećanje temperature i preko  tri stepena godišnje, a povećanje prosječnih ljetnjih temeperatura biće i veće. Isti klimatski scenariji projektuje i smanjenje padavina i do više od 20 procenata godišnje. Evidentno je da će takve promjene dovesti do mnogo češćih i intezivnijiih suša – upozorava profesor Goran Trbić.

Pored suša, čekaju nas i ekstremne temperature, oluje, sa rušilačkim vjetrovima i gradom, kao  i poplave.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO