Na prvi pogled, zbunjujuća situacija, jer se radi o dva međunarodna autoriteta u BiH visokom predstavniku međunarodne zajednice, za koga se vjerovalo da je naša politička prošlost, a na drugoj strani šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku Evropske unije, koja bi trebalo da je budućnost BiH.
Dodatni prilog zamršenim odnosima u BiH je činjenica da je kandidat za novog šefa OHR njemački diplomata i lični favorit Angele Mekrel, Kristijan Šmit. Postavlja se legitimno pitanje da li Njemačka, kao ključna zemlja EU, namjerava da u BiH forsira Delegaciju EU i specijalnog predstavnika EU ili planira da revitalizuje visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji je od rata do sada djelovao tako što je nametao i mijenjao zakone, ili smjenjivao funkcionere za koje je tvrdio da opstruišu Dejton.
Koordinacija
Bivši diplomata BiH, Slobodan Šoja, vjeruje da će novi šef OHR biti iskorišten za brze promjene u BiH, a da će dugoročno glavnu riječ voditi Delegacija EU.
– Evropska unija je mehanizam koji rutinski funkcioniše, a njegov sistem počiva na principu potpunog poštovanja pravila, propisa, normi i strukture. Uz to, postoji savršena koordinacija između svih sektora. Kad Johan Satler nešto kaže, treba znati da je to već usaglašeno na svim relevantnim adresama. On je jedini na koga može igrati EU i zato je svaka Satlerova poruka ozbiljna i kao takvu je treba pojmiti – kaže Šoja za Srpskainfo.
Ako je tako, da li je onda moguće da novi visoki predstavnik dolazi kao prelazno rješenje, da brzim potezima sredi neke stvari koje dugo koče BiH, a da onda posao prepusti Delegaciji EU i domaćim političarima?
– Vaše pitanje je ujedno i odgovor na pitanje, ali i scenario koji je odavno pripremljen kako bi se stvari mogle odvijati u budućnosti. Novi visoki predstavnik dolazi da bude mnogo energičniji, odlučniji i oštriji. To ne znači da Valentin Incko ne bi bio takav da je dobio takve instrukcije. Velike sile su odlučile da igraju odlučnije i zato su angažovali nove snage, a nikad ne treba iz vida izgubiti činjenicu da novi visoki predstavnik dolazi iz zemlje koja je evropski lider. Njemačka ne može i ne smije ne uspjeti. Ukoliko mjere koje bude intenzivno preuzimao novi visoki predstavnik budu usmjerene prema pojedincima, što je vrlo vjerovatno, građani BiH imaju mnogo razloga da s nestrpljenjem očekuju njemačkog izaslanika – procjenjuje Šoja.
Evropski put
Prema njegovim riječima, građani očigledno nisu u stanju promijeniti način ponašanja vlastitih lidera, pa je, nažalost, dobro što će to uraditi neko sa strane.
– To ne znači da će BiH automatski brzo postati članica EU, ali se barem može očekivati ozbiljniji pristup i ozbiljnija filozofija vlasti – dodaje Šoja.
Naglašava da je trenutno OHR partner EU koji djeluje potpuno nezavisno, ali između Delegacije EU u Sarajevu i OHR postoji ne samo saradnja već i komplementarnost.
– Jedan od primjera komplementarnosti je njihova aktivnost u praćenju tzv. evropskog puta BiH. Ono što je za nas značajno je da svako na svoj način djeluje u istom pravcu i s identičnim ciljem. Koliko vidim, ne postoji uopšte nikakvo takmičenje ko će uraditi više ili bolje i preuzeti vođstvo, jer jedan ne ugrožava drugog i uspjeh jednog biće i uspjeh drugog. Mene više zabrinjava što treći partner, a trebao bi biti prvi, Bosna i Hercegovina, ne teži istom cilju niti čini ono što je potrebno da olakša posao našim dobronamjernim partnerima koji sigurno ne mogu niti trebaju uraditi ono što moramo uraditi mi – zaključuje Šoja.
Rusi
Podsjećamo, aktuelni visoki predstavnik Valentin Incko zaprijetio je posljedicama po parlamentarce u Srpskoj ako do maja ne budu oduzete povelje Biljani Plavšić, Radovanu Karadžiću i Momčilu Krajišniku.
Kandidat za Inckovog nasljednika je Kristijan Šmit, bez obzira što je stav Rusije da OHR treba zatvoriti. Međutim, u Berlinu vjeruju da mogu da ubijede Ruse da ga i oni podrže.
Stručnjak za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, takođe smatra da Delegacija EU i OHR nisu odvojeni polovi moći, s tim što bi Kancelarija visokog predstavnika trebalo da vodi računa o tome šta kažu članice Kontakt grupe, koje su ispregovarale Dejtonski mirovni sporazum.
– Očigledno je. međutim, da Valentina Incka ne zanima šta kaže Rusija, kao jedna od pet članica Kontakt grupe. Možda i Francuska misli drugačije. Pogotovo sada vidimo da i Njemačka, kao članica Kontakt grupe, ima drugačiji stav. Njoj je jako bitno da u okvirima EU, u budućim članicama EU, vlada stabilnost – kaže Šolaja.
Zamrznuta demokratija
Prema njegovim riječima, problem je što je očigledno da je OHR danas u koliziji sa onim što treba da bude zaista politička stabilnost.
– To se da i egzaktno dokazati. Praktično, od primjene „bonskih ovlaštenja“, koja su zamrzla demokratiju, BiH ne napreduje. Nama treba temeljna analiza kako da se ide dalje i kako da se to uradi bez zakonsko-izvršne uloge OHR. Tu postoji ideja da se OHR zadrži kao eventualna prijetnja za jaka iskakanja. Moramo poći od činjenice da BiH ima unutrašnje rasprave o brojnim pitanjima i tako ih treba i posmatrati. Ali, ono što izvire između redova, u duhu onoga što govore Satler i drugi predstavnici, jeste da se nečiji politički ciljevi, kao što je cilj kod određenog broja bošnjačkih političara, neće ostvariti kroz ulogu međunarodne zajednice. To se može ostvariti samo unutrašnjim kompromisom – zaključuje Šolaja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu