Ova novina je predviđena kroz dopunu Odluke o uređenju prostora i građevinskom zemljištu, koja će se naći pred odbornicima na zasjedanju 13. jula.
U tom dokumentu je navedeno da će za izgradnju novih, dogradnju i rekonstrukciju postojećih kolektivnih stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih objekata u obuhvatu posebne i prve zone gradskog građevinskog zemljišta biti potrebno dostaviti idejno rješenje fasada. To idejno rješenje će prije izdavanja lokacijskih uslova biti predmet verifikacije od strane komisije koju imenuje gradonačelnik.
U obrazloženju odluke je navedeno da se na taj način žele definisani uslovi i način promjene izgleda fasada postojećih objekata, ali i uslovi za izgled fasada kod izgradnje novih zgrada.
– Razlozi koji su uticali na predloženu dopunu ogledaju se u potrebi ujednačenog arhitektonsko oblikovnog regulisanja izgleda objekata u posebnoj i prvoj zoni gradskog građevinskog zemljišta, koje kao dio užeg urbanog područja grada zahtijevaju na taj način definisane parametre, odnosno uslove za zadovoljenje ambijentalnih i estetskih elemenata – navedeno je u obrazloženju odluke.
Iako je najavljeno imenovanje komisije koja treba da ima posljednju riječ kod odluke o fasadama u centru grada, za sada nije poznato koliko bi ona trebala imati članova, ni ko su stručnjaci koji će odlučivati o tom pitanju.
Prednosti i mane
Docent na Arhitektonskom građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci, dr Diana Stupar, smatra da predložena dopuna ima prednosti i mane.
– Predložena odluka ide u dobrom smjeru, a to je da se zaštiti vitalna centralna zona od posebnog značaja u gradu Banjaluci – rekla je ona.
Dodaje da je rješenje u ovom obliku nepotpuno.
– Zadržalo se na temi idejnog rješenja fasada, a i dalje nije prepoznata kao neophodna izrada studije vizualizacije, kao bitnog elementa za projektovanje centralnih zona – kazala je Stupar i naglasila da postoji velika razlika između prvog i drugog.
Objasnila je da termin idejno rješenje fasada najčešće ne govori ništa osim o dekoraciji, rasporedu otvora, te materijalizaciji fasade određene zgrade.
– Studija vizualizacije govori o odnosu pomenute građevine prema ostalim građevinama, govori o njenom gabaritu, položaju i njenoj dominaciji ili poštovanju okruženja u kojem se nalazi. Iz fasade se te stvari uopšte ne mogu sagledati. Da Ii je neka fasada crvena, žuta ili roza, te da li su otvori uži ili širi jeste važno, ali ni blizu nije ključno kod determinisanja neke zgrade, kao prikladne ili neprikladne za određeni dio grada – rekla je Diana Stupar.
Javnost rada
Naglašava da je bitnije da se “problematizuju odnosi, a ne slika same zgrade”.
– Ključniji je odnos novog objekta prema poštovanju nasljeđene strukture i upravo se to razmatra u studiji vizualizacije – zaključila je ona.
Kazala je da je upravo ta studija vizualizacije do sada bila zapostavljena u određenim momentima, iako je, prema njenim riječima, kroz određene regulacione planove važila kao obavezna. Dodala je da se to posebno odnosi na lokaciju gdje se gradi “Bijeli dvor”, te za lokaciju preko puta zgrade Narodne skupštine RS.
Dodala je da je pitanje i ko će biti u komisiji koju će postaviti gradonačelnik.
– Treba vidjeti šta čini te ljude ekspertima u toj oblasti. Za sada se čini da su u pitanju stvari koje se rade čisto pro forme – rekla je ona i naglasila da bitan elemenat u ovoj priči treba biti javnost rada planirane komisije.
– Važno je da te informacije budu dostupne javnosti i da bude jasno ko je kome odgovoran i kome se mogu pisati određene primjedbe – kazala je Diana Stupar.
Bolna tačka
Izgled centra Banjaluke je bolna tačka grada na Vrbasu. Prethodnih godina je bilo raznih pokušaja da se to pitanje reguliše, prvo kroz izradu prostorno planskih dokumenata.
Prethodna administracija je uradila regulacioni plan centralnog gradskog jezgra, koji obuhvata najatraktivnije lokacije i najistaknutije objekte, po kojima je Banjaluka prepoznatljiva. Za pojedine cjeline je raspisan i međunarodni arhitektonski javni poziv, putem kojeg su urađena idejna rešenja za izgled prostor oko takozvane “stare stanice”, Muzeja savremena umjetnosti RS, “rupe”…
Isto tako, prethodna administacija je započela i izrada novog Urbanističkog plana Banjaluke, kao planskog dokumenta koji bi trebao da definiše pravce razvoja grada u narednim decenijama. Taj posao još nije okončan i preuzela ga je nova administracija. On bi, prema posljednjim informacijama, u formi Nacrta trebao biti prezentovan javnosti u toku ove godine.
Na ovim poljima su u sklopu prethodne administacije radili gradski i pejzažni arhitekta. Njihov angažman je prestao dolaskom nove vlasti, koja za sada nije anagažovala nove ljude na tim funkcijama. Nisu odbacili mogućnost da na tim funkcijama ponovo angažuju stručnjake ali za sada nema konkretnih najava kada bi se to moglo desiti.
Upućivanje ove odluke u skupštinsku proceduru predstavlja prvi korak nove administracije na ovom polju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu