Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel rekao je prošle nedjelje da je “apsolutno uvjeren da je ovo (sankcije) izuzetno važno, ne zamo za zamrzavanje ruske imovine, već i za omogućavanje konfiskovanja i stavljanja na raspolaganje za obnovu zemlje”.
Potom je priznao da oduzimanje imovine sankcionisanih pojedinaca “nije tako jednostavno“ i da bi to vjerovatno bio “težak i dug proces“, dodajući da je naložio pravnoj službi Evropskog savjeta da to ispita.
Njegovi komentari su uslijedili nedjelju dana nakon što je američki predsjednik Džo Bajden pozvao Кongres da ubrza zakon o konfiskaciji i prodaji imovine sankcionisanih pojedinaca kako bi se “ona preusmjerila na izgradnju Ukrajine“.
Američka unija za građanske slobode, neprofitna organizacija koja ima za cilj da brani prava koja im daje Ustav SAD, upozorila je međutim da bi to bilo “neustavno”. Slične rezerve u vezi sa planovima iznijeli su i drugi pravni stručnjaci.
“Potpuno logično”
– Кorišćenje zamrznutih rezervi Rusije za plaćanje odštete Ukrajini bilo bi potpuno logično – rekao je šef evropske diplomatije Žozep Borelj.
Međutim, ostaje nejasno da li bi trajna zaplijena i preraspodjela zamrznutih sredstava bila legalna. Čini se da je Boreljov entuzijazam zasnovan na onome što on vidi kao presedan koji je napravljen kada je Amerika ranije ove godine oduzela sedam milijardi dolara zamrznute avganistanske imovine — od čega je polovinu namijenila za humanitarnu pomoć Avganistancima pod talibanskim režimom, a drugu polovinu žrtvama terorističkog napada 11. septembra 2001. u Njujorku.
– Imamo novac u džepovima i neko mora da mi objasni zašto je to može da se izvede sa avganistanskim novcem, a ne može sa ruskim – rekao je Borelj za FT.
Ali zaplena tih avganistanskih sredstava od strane administracije Džoa Bajdena bila je izuzetno kontroverzna – neki avganistansko-američki aktivisti i zapadni pravni komentatori su je okarakterisali kao krađu.
Takođe je zasnovana na skupu pravnih okolnosti koje su veoma specifične za Ameriku, u kojima je grupa porodica žrtava 11. septembra i pravnih zastupnika dobila pravo na odštetu od šest milijardi dolara od talibana prije deset godina.
Presuda se tada smatrala simboličnom, ali nakon što su talibani povratili kontrolu nad Avganistanom prošle godine, ona je postala polazna tačka za odluku Bijele kuće o zaplijeni.
Još uvijek ne postoji analogna odluka koja bi mogla da bude primer za slučaj zamrznutih rezervi Rusije, a Evropska komisija još nema nikakvo objašnjenje kako bi ta sredstva mogla biti legalno preraspodijeljena.
– Ovdje smo u nekoj vrsti teritorije bez presedana – naglasio je za Juronjuz Ijan Bond, direktor spoljne politike u Centru za evropske reforme (CER).
Ipak, dodao je on, postoje neki izgledi da bi Ukrajina na kraju mogla da “izvuče nešto novca iz ove zamrznute imovine”.
– Ali to bi bilo zaista, zaista komplikovano i vjerovatno bi trajalo veoma dugo – naglašava.
Teoretski, imovina zamrznuta zbog sankcija mogla bi da ostane zamrznuta na neodređeno vrijeme. Odmrzavanje bi podrazumijevalo od sankcionisanog pojedinca ili entiteta da uspješno ospori nalog na sudu ili da žrtve pokrenu sopstvene pravne bitke da dobiju dio zamrznute imovine kao kompenzaciju.
U slučaju rata u Ukrajini, zapadne zemlje su sankcionisale i ruske državne agencije, zvaničnike i državne kompanije, kao i oligarhe i privatna preduzeća za koja kažu da su pomogla Moskvi da finansira i vodi svoju invaziju.
Teško je odrediti kolika je vrijednost imovine u pitanju, iako se procjenjuje da je 300 milijardi dolara (283 milijarde evra) deviznih rezervi ruske Centralne banke zamrznuto širom svijeta.
EU je početkom aprila objavila da je njena radna grupa zamrznula sredstva u vrijednosti od 29,5 milijardi evra, uključujući čamce, helikoptere, nekretnine i umjetnička djela, i blokirala transakcije u vrijednosti od oko 196 milijardi evra.
Velika Britanija je u međuvremenu saopštila da je zamrznula 500 milijardi funti (583 milijarde evra) od ruskih banaka ili preduzeća, od kojih su neka djelimično u državnom vlasništvu, uz dodatnih 150 milijardi funti (175 milijardi evra) imovine oligarha i članova njihovih porodica.
Državna imovina naspram imovine pojedinaca
– Mislim da je Ukrajini ili pojedinim Ukrajincima koji su stradali u ovom ratu mnogo lakše da preduzmu akciju da se domognu državne imovine, jer postoji tako jasna veza između odluka i postupaka države i imovine koja je zamrznuta – objasnio je Bond.
Cijela stvar postaje mnogo lakša ako Međunarodni krivični sud utvrdi da je Rusija počinila genocid ili zločine protiv čovječnosti.
– Ako ste ili ukrajinska država ili pojedinac iz Ukrajine i imate presudu Međunarodnog krivičnog suda koja kaže da vam je učinjena najozbiljnija greške koje može da napravi država, onda je malo lakše da krenete u sudski postupak – nastavio je Bond.
Ruska centralna banka navodno razmatra pravne radnje da povrati svoje devizne rezerve, iako će to otežati činjenica da se one drže u mnogo različitih jurisdikcija.
Prema Bondu, Brisel takve izazove čini posebno teškim.
– U slučaju EU, vjerovatno će se obratiti Evropskom sudu pravde. Iskustvo pojedinaca koji su ranije pokušali da ospore sankcije protiv sebe, obično u vezi sa podrškom terorizmu, je da je prilično teško pobijediti u takvom slučaju. I biće vam izuzetno teško, čak i ako pobijedite, da odmrznete svoju imovinu, jer ono što Кomisija teži da uradi u tim okolnostima je da, umjesto vraćanja imovine, preformuliše osnovu za njeno zamrzavanje kako bi se ispunili predmeti koje je sud postavio – rekao je on.
Ali, iako evropske, američke ili ukrajinske vlasti mogu da pokrenu pravne bitke za konfiskuciju zamrznute državne imovine kako bi pomogle Ukrajini da se podigne iz pepela rata, nesumnjivo će biti mnogo teže tražiti imovinu oligarha i članova njihovih porodica, piše Blic.
– Prilično je teško dokazati vezu između kriminalnih radnji u Ukrajini i nečije jahte – istakao je Bond.
Konfiskacija
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ranije ove nedjelje da će zemlji biti potrebno najmanje 600 dolara za obnovu. Vlada je nekoliko dana kasnije odobrila ukaz kojim se sva ruska imovina na teritoriji Ukrajine prenosi na državu, odnosno na Državno preduzeće “Nacionalni investicioni fond”.
Premijer Denis Šmihal naveo je na svom Telegram kanalu da će Kijev uzeti sve što Rusija posjeduje u Ukrajini i iskoristi to da ojača vojsku, podrži ljude i obnovi zemlju.
– I predsjednik i vlada su više puta govorili da Rusija mora da plati za ono što je uništila u Ukrajini – poručio je Šmihal, prenosi Ukrinform.
On je dodao da Vlada nastavlja da radi sa međunarodnim partnerima kako bi imovina Rusije u drugim državama bila konfiskovana i prebačena za obnovu Ukrajine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu