U okviru inicijative Evropske komisije za suzbijanje nestašice lijekova, Hrvatska pokreće projekat praćenja i predviđanja nestašice lijekova, koji će biti finansiran iz NPOO.
Prvi sastanak na tu temu održan je u četvrtak u Ministarstvu zdravlja, uoči okruglog stola o problemu nestašice i snabdijevanja, koji je juče organizovalo Evropsko udruženje proizvođača generičkih lijekova “Medicines for Europe”.
Koliko je tema vruća govori podatak da Hrvatska agencija za lijekove (HALMED), koja inače prati nestašice, traži stručnog suradnika za dostupnost lijekova, čiji će zadatak biti osiguranje sistema praćenja i izvještavanja za nestašice lijekova.
Farmaceutska strategija
Drugim riječima, sve oblasti na nivou Evropske unije rade na sprečavanju situacije kakva se dogodila prošle zime, kada su u mnogim zemljama bili nedostupni osnovni lijekovi za respiratorne bolesti, uključujući i neke antibiotike. Pojasnili su da je situacija još ozbiljnija od onog primjera na okruglom stolu na primjeru nekih onkoloških lijekova.
Već dvije godine povremeno nedostaju lijekovi za pedijatrijsku limfoblastnu leukemiju, za koje nema zamjene, a to utiče na preživljavanje djece oboljele od malignih bolesti.
– Nedostatak antibiotika ove zime bio je tužan primjer nedostatka politike koja čini dostupnost esencijalnih lijekova veoma krhkom. Godinama se politika vezana za generičke lijekove zasnivala samo na najnižoj mogućoj cijeni, sa restriktivnim licitiranjem ili pravilima o cijenama. Ove politike su pokrenule konsolidaciju tržišta zbog čega je teško odgovoriti na povećanu potražnju. Zato, u saradnji sa EU, radimo na boljem predviđanju potreba i proizvodnje, posebno u periodima sezonskih bolesti, a ova pitanja moraju biti riješena tokom revizije farmaceutskog zakonodavstva EU, rekao je Adrijan van den Hoven, generalni direktor kompanije “Medicines for Europe”.
Kao što je poznato, EK je prošle nedjelje najavila izmjenu svoje Farmaceutske strategije, sa akcentom na riješavanje nestašica kroz bolje praćenje i predviđanje širom EU. Strategija predviđa veći fokus na propisivanje generičkih lijekova i brže procedure registracije, kao i promjene politike cijena lijekova koje su dovele do nestašica.
Kako su istakli učesnici jučerašnjeg okruglog stola, a na to upozoravaju i udruženja poslodavaca u Hrvatskoj, cijeli lanac nabavke generičkih lijekova je pod velikim pritiskom kako bi se cijene spustile do granica održivosti. Od svih generičkih lijekova koji su bili dostupni prije 10 godina, sa tržišta je nestalo oko 26 odsto generičkih lijekova, 33 odsto antibiotika i 40 odsto lijekova za liječenje tumora.
Pored toga, 69 odsto svih generičkih lijekova na tržištu Unije trenutno ima samo 1-2 dobavljača. Ako jedan proizvođač ima problem, vrlo je vjerovatno da će doći do nestašice lijekova što će izazvati poremećaj na tržištu i vjerovatno nanijeti štetu pacijentima i sistemu koji brine o njima.
Mehanizam za inflaciju
Prije 20 godina Evropa je proizvela oko polovinu sastojaka potrebnih za pravljenje lijeka, sada je ta cifra pala na oko petinu, a ostatak drže proizvođači iz Azije.
Profesija se stoga slaže da kreatori politike na nacionalnom nivou moraju da promjene politiku cijena lekova na više načina. Neophodno je uvesti dinamična tržišna pravila kako bi se zadržalo više dobavljača, tendera sa više kriterijuma i više pobjednika, a ne samo na osnovu kriterijuma najniže cijene, piše POSLOVNI.HR.
Hitno je potrebno uvesti mehanizme koji koriguju cijene lijekova za inflaciju, i otvoriti dijalog između dobavljača i medicinskih agencija kako bi se brzo upozorili na uska grla u snabdijevanju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu