Društvo

KUDA IDU DIVLJE SVINJE Poljoprivrednici iz Brčkog na mukama, ne znaju kako da ZAŠTITE USJEVE

Mještani Maoče, ali i drugih naselja na području Brčko distrikta, žale se da im divlje svinje uništavaju usjeve.

KUDA IDU DIVLJE SVINJE Poljoprivrednici iz Brčkog na mukama, ne znaju kako da ZAŠTITE USJEVE
FOTO: SHUTTERSTOCK

Imam 100 dunuma zemlje i još pet manjih parcela pod kukuruzom. Svake godine smo sve više ugroženi, a štete u poljima i na usjevima se povećavaju iz godine u godinu, posebno u zadnje tri godine. Ove godine divlje svinje uništile su mi deset odsto usjeva – kaže Asmir Kurtalić iz Maoče.

Dodaje da istu muku muče i komšije, te da oni koji imaju vremena svakodnevno organizuju čuvanje svojih usjeva.

– Lovostaj traje deset godina i to jednom mora da se riješi – poručio je Kurtalić, apelujući na institucije Distrikta.

U Odjeljenju za poljoprivredu se slažu da je ovo problem koji treba riješiti.

Foto: C.Kovačević/RAS Srbija
Foto: C.Kovačević/RAS Srbija

– Imamo Zakon o lovstvu, 16 lovačkih udruženja, ali i zabranu lova, jer nemamo ustanovljena lovišta – kaže Ljiljana Zenunović, šef pododjeljenja za šumarstvo i vodoprivredu.

Pojasnila je da je Zakon o lovstvu Brčko distrikta usvojen 2015, ali da se ne primjenjuje jer u Brčko distriktu nisu ustanovljena lovišta, pa samim tim nisu zaključeni ugovori s korisnicima lovišta koji bi, u skladu s lovnom osnovom i godišnjim planom gazdovanja, preduzimali mjere na čuvanju i zaštiti divljači, kao i zaštiti usjeva od divljači.

– S lovačkim udruženjima trenutno možemo samo utvrditi brojno stanje divljih svinja i područja na kojima je učestalo njihovo prisustvo nakon čega bi trebalo razmotriti potrebu i mogućnosti kontrolisanog odstrela – kaže Zenunovićeva.

Dodaje da bi za sve to trebalo donijeti neophodne akte i predložiti Vladi mjere za sprečavanje štete koju divlje svinje nanose usjevima. Dugoročno rješenje ipak je primjena Zakona o lovstvu i ustanovljavanje lovišta.

– Bilo je više pokušaja i prijedloga za donošenje odluke o uspostavljanju lovišta. Čak je 2010. bila angažovana nezavisna naučna ustanova, ali do sada nismo uspjeli to da riješimo – kaže Zenunovićeva.

Foto: Cvijeta Kovačević/RAS Srbija
Foto: Cvijeta Kovačević/RAS Srbija
Ljiljana Zenunović

Momir Crnić, predsjednik Lovačkog udruženja „Fazan“, kaže da je neophodno utvrditi granice lovišta, a to je i najosjetljivije pitanje.

– Ne mogu, kako su nam govorili, granice lovišta biti granice Distrikta. Postoje jasni propisi koliko lovište mora biti udaljeno od naselja, saobraćajnica, a kod nas se mnogo toga izgradilo i izmjenilo tako da je u odnosu na predratno vrijeme područje lovišta smanjeno za oko dvije trećine. Osim toga, treba donijeti odluku o dodjeli lovišta i ma kakva ona bila biće bolje nego što je sada – kaže Crnić.

Dodaje da lovištima na pravi način mogu upravljati samo lovačka udruženja i da novouspostavljena lovočuvarska služba sa 9 lovočuvara ne može kontrolisati cijelo područje i zaštiti divljač od krivolova.

– Uspostavljanjem granica lovišta, donošenjem odluke o dodjeli lovišta i formiranjem lovačkog saveza, koji bio donio potrebne propise, omogućili bi lov i potrebnu zaštitu divljači, ali i poljoprivrednih gazdinstava od štete koju nanosi divljač – ističe Crnić.

Dodaje da, osim divljih svinja, štetu usjevima na području Distrikta nanose i fazani, a veliki problem su i šakali, koji ulaze u naseljene dijelove grada.

Tradicionalna kotlićijada

Za vrijeme višegodišnjeg lovostaja druženje u lovištima brčanski lovci zamijenili su okupljanjem oko već tradicionalne kotlićijade, koju organizuje LU “Fazan“.

Ovogodišnje okupljanje, na koje su kao i ranijih godina pozvana sva lovačka udruženja, organizovano je ovog vikenda kod lovačkog doma ovog udruženja na Jasici u Stanovima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu