Svijet

Procjene idu do 5 milijardi evra: Grčka sumira štetu od razornih poplava

U Grčkoj se sumira šteta izazvana razornim poplavama koje su pogodile centralni dio zemlje usljed oluje Danijel početkom septembra, a procjene stručnjaka su da bi ona samo kratkoročno mogla da košta grčku ekonomiju do pet milijardi evra, prenosi BBC.

Automobili pod vodom
FOTO: HATZIPOLITIS NICOLAOS/EPA

Na području Tesalije u poplavama su uništeni kompletni usjevi pamuka, kukuruza, paradajza i jabuka, a veliki broj stočnih grla se utopio.

Procjenjuje se da je petina grčkih plantaža pamuka uništena, a više od 200.000 grla stoke i živine stradalo je u poplavama.

Procjene stručnjaka sugerišu da bi samo kratkoročni efekti mogli da koštaju grčku ekonomiju do pet milijardi evra ,a jedna od najteže pogođenih oblasti je Tesalska ravnica, u centralnoj Grčkoj.

Tesalija je jedan od glavnih poljoprivrednih regiona u zemlji i postoji bojazan da će razorne posljedice poplava imati značajan uticaj na proizvodnju hrane u Grčkoj.

U ovoj regiji je koncentrisano oko 20 odsto poljoprivrednog zemljišta i ona je izuzetno važna za proizvodnju pamuka u Grčkoj, koja je veliki izvoznik.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis obećao je brzu pomoć žrtvama poplava.

Opširnije: Procjene idu do 5 milijardi evra: Grčka sumira štetu od razornih poplava

U obraćanju odmah nakon katastrofe, on je rekao da Grčka ima „finansijske mogućnosti i mehanizam za brzu pomoć“, kako bi ljudi mogli „ponovo da pokrenu svoje živote, poprave svoje kuće i ponovo pokrenu svoje poslove“.

Spiridon Kincios, rektor Poljoprivrednog univerziteta u Atini, rekao je za BBC da, iako je moguće ponovo zasaditi usjeve poput žitarica i pamuka prilično brzo u narednih nekoliko mjeseci, obnavljanje voćnjaka i stada ovaca i koza, koje proizvode mlijeko za tradicionalne grčke proizvode kao što su jogurt i feta sir, trajaće duže.

– Trenutno imamo oštećenja na stambenoj infrastrukturi, a i u komunalnim službama, na putevima, školama, primarnim zdravstvenim jedinicama i tako dalje. Ako ne uspijemo da ih obnovimo što prije, onda ćemo imati problem koji će ljude natjerati da odu negdje drugdje da žive – naveo je Kincios.

On je saopštio da je najgori scenario masovno iseljavanje stanovništva iz sela u velike gradove.

– Računam da, ako prevlada najgori scenario, onda bi direktni neposredni trošak za grčku privredu, bio približno četiri do pet milijardi evra. A dugoročni trošak bi bio trostruko veći – naglasio je grčki stručnjak.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu