“Noć živih mrtvaca” Džordža A. Romera nije samo horor klasik koji je redefinisao zombi-podžanr i nosio snažnu društvenu poruku, već je zahvaljujući neobičnoj pravnoj zavrzlami postao film koji se pojavljuje u više drugih ostvarenja nego bilo koji drugi u istoriji, piše Collider.
Kada je objavljen 1968. godine, “Noć živih mrtvaca” postigao je ogroman uspjeh uprkos skromnom budžetu. Prema podacima Forbesa, film je sa svega 114.000 dolara ulaganja zaradio čak 30 miliona dolara.
Pored komercijalnog uspjeha, film je naišao i na pohvale kritike, a s vremenom je prepoznat i kao alegorija rasnih odnosa u Americi, naročito zahvaljujući glavnom liku Benu, koga je tumačio afroamerički glumac Duane Džons.
Ben je u to vrijeme bio netipičan filmski junak – inteligentan i snalažljiv, daleko od stereotipa koji su tada preovladavali. Režiseru Romeru pripisuje se i stvaranje modernog koncepta zombija, a njegov uticaj vidljiv je i danas u franšizama poput “Živih mrtvaca”.
Rekordan broj pojavljivanja u drugim filmovima
Prema Ginisovoj knjizi rekorda, inserti iz “Noći živih mrtvaca” do januara 2024. godine pojavili su se u čak 129 drugih filmova. Među poznatijima su “Noć vještica II”, “Mi djeca sa stanice Zoo”, “Fade to Black”, “Proof” i “Odjek smrti”.
Međutim, razlog tako česte upotrebe ne leži samo u poštovanju prema klasiku. Kako objašnjava Univerzitet Jork, originalni distributer filma, Walter Reade Organization, napravio je ključnu grešku.
Film je prvobitno trebalo da se zove Night of the Flesh Eaters, ali je naziv promijenjen kako bi se izbjegla zabuna sa ranijim naslovom. Tom prilikom zaboravljeno je da se na novu uvodnu špicu doda oznaka o autorskim pravima, što je prema tadašnjem američkom Zakonu o autorskim pravima iz 1909. godine bilo obavezno.
Ta greška dovela je do toga da film automatski pređe u javno vlasništvo, što je omogućilo slobodno korišćenje njegovih inserata – bez plaćanja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.