I onda, djelić sekunde prije udara, dosjeti se genijalnog rješenja. Skoči! Kabina udara u dno, sve se trese, a naš junak nekim čudom preživljava.
Zvuči kao tipična holivudska scena, ali ideja da čovjek može nadmudriti gravitaciju skokom u posljednjoj sekundi toliko je popularna da su je ozbiljno razmatrali i naučnici.
Problem je što fizika nema naročito dobre vijesti za ljubitelje ovog trika.
Brus Vilis i Kijanu Rivs dobro poznaju opasne liftove
U filmu „Umri muški 4.0“ iz 2007. godine Džon Meklejn, kojeg glumi Brus Vilis, vodi žestoku borbu u oknu lifta. Automobil završava zaglavljen u oknu, a zatim pada i eksplodira.
Meklejn uspijeva da izbjegne katastrofu, ali ne zahvaljujući skoku u posljednjoj sekundi.
Sličnu napetost donosi film „Brzina“ iz 1994. godine, u kojem Kijanu Rivs pokušava da spase putnike lifta opremljenog eksplozivom.
Ni tu skok nije rješenje. Putnike izvlače prije nego što kabina propadne.
Međutim, oba filma koriste isti veliki strah: šta ako nas lift odjednom izda? Popularna ideja da se možemo spasiti skokom pred udar postala je jedan od najpoznatijih mitova o liftovima.
Fizičar objasnio zašto skok ne pomaže
Na pitanje može li čovjek preživjeti pad lifta ako skoči neposredno prije udara odgovorio je Erik Kristijan, fizičar Nasinog Centra za svemirske letove Godard.
Njegovo objašnjenje prilično je jednostavno: čovjek ne može skočiti dovoljno brzo da poništi brzinu kojom lift pada.
Zamislimo da kabina velikom brzinom propada prema dnu okna. Putnik u njoj kreće se gotovo istom brzinom kao i kabina. Kada bi uspio da se odgurne prema gore, svojoj brzini padanja suprotstavio bi brzinu vlastitog skoka.
U teorijskom primjeru koji navodi fizičar Kristofer Berd sa Univerziteta Zapadni Teksas, pri slobodnom padu s visine približno 15 spratova brzina udara bila bi oko 115 kilometara na čas. Savršeno tempiran snažan skok mogao bi je smanjiti na približno 105 kilometara na čas.
Dakle, umjesto udara pri 115, udarili biste pri 105 kilometara na čas.
Čestitamo, uspjeli ste da malo usporite katastrofu.
Razbijači mitova testirali su upravo ovaj trik
Adam Sevidž i Džejmi Hajneman odlučili su da provjere koliko je filmski skok uopšte izvodljiv.
U epizodi „Elevator of Death“ iz 2004. godine koristili su testnu lutku i posebno pripremljenu konstrukciju kako bi simulirali pad lifta.
Rezultat?
Mit je odbačen.
Eksperiment je pokazao koliko je problematična sama ideja da putnik u kabini koja propada može precizno odrediti trenutak udara i izvesti savršeno tempiran skok.
U stvarnoj nesreći čovjek bi morao istovremeno da se izbori sa strahom, nestabilnim položajem tijela i gotovo nemogućim zadatkom procjene preostale udaljenosti do dna okna.
Tokom pravog slobodnog pada putnik praktično gubi oslonac o pod, a osjećaj bestežinskog stanja dodatno otežava orijentaciju, koordinaciju i pokušaj tempiranja skoka.
Holivudski junak zna tačno kada treba da skoči jer mu je reditelj već odredio trenutak udara. Običan putnik takvu privilegiju nema.
Zašto moderni liftovi uglavnom ne mogu slobodno pasti?
Ovdje dolazimo do zanimljivog obrta. Mnogo je veća vjerovatnoća da će se lift zaustaviti zbog kvara nego da će nekontrolisano propasti kroz okno.
Savremeni liftovi imaju više nezavisnih bezbjednosnih mehanizama.
Kompanija Otis, jedan od najpoznatijih proizvođača liftova, objašnjava da njihove sisteme čine višestruke noseće sajle, kočnice, uređaj za kontrolu brzine i bezbjednosni mehanizmi koji zahvataju vodilice kabine.
Ako se lift počne kretati prebrzo, regulator brzine aktivira sigurnosne kočnice.
Pri dnu okna postoje i odbojnici koji mogu ublažiti zaustavljanje kabine u predviđenim uslovima.
Važno je da pojedini mehanički sigurnosni sistemi funkcionišu i kada nestane električne energije.
Dakle, kada u zgradi nestane struje, lift se ne pretvara automatski u kamen koji pada u bunar.
Žena preživjela pad niz 75 spratova!
Nevjerovatna stvarna priča dogodila se 28. jula 1945. godine u Njujorku. Američki bombarder B-25, leteći kroz gustu maglu, udario je u Empajer stejt bilding. Među posljedicama sudara bilo je i oštećenje sistema liftova.
Dvadesetogodišnja radnica Beti Lu Oliver nalazila se u kabini koja je pala niz približno 75 spratova.
I preživjela!
Njen slučaj ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao najduži preživljeni pad liftom.
Kao mogući razlozi preživljavanja pominjali su se ublažavanje udara usljed sabijanja vazduha u oknu i djelovanje preostalih sajli, ali tačan doprinos pojedinih okolnosti nije pouzdano utvrđen.
Jedno je sigurno: Beti nije preživjela zahvaljujući skoku u posljednjoj sekundi.
Šta uraditi ako lift iznenada stane?
Ako se lift zaglavi između spratova, najvažnije je ostati u kabini, pritisnuti dugme za alarm i pozvati pomoć. Ne treba pokušavati nasilno otvarati vrata ili izlaziti kroz otvor između kabine i sprata.
Američke službe nadležne za bezbjednost liftova upozoravaju da je samostalno napuštanje zaustavljene kabine često opasnije od čekanja stručne pomoći.
U slučaju neobičnog ili naglog kretanja lifta ne treba pokušavati filmske akrobacije.
Na kraju, ako vam se ikada učini da lift iznenada propada, sjetite se da se filmovi i stvarnost razlikuju u jednoj važnoj stvari.
Holivudski junak ima scenaristu koji će ga spasiti. Običan čovjek mora da se osloni na bezbjednosne sisteme lifta, a ne na maštu filmskih autora.
Jer, ako gravitacija već odluči da preuzme glavnu ulogu, posljednje što vam treba jeste da pokušavate da joj parirate skokom u vis.
Može li superlijepak zaista ZATVORITI RANU? Filmski trik krije zanimljivu, ali i opasnu istinu
(VIDEO) IGLA U SRCE ZA VASKRSENJE Tarantinov čuveni filmski zahvat od kojeg bi doktorima pozlilo
(VIDEO) ŠVARCENEGER JE OVO ISMIJAO JOŠ 1993. Zašto holivudska vozila eksplodiraju lakše nego baloni
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.