Naime, istraživanja su pokazala da konzumacija 12 šljiva prosječne veličine na dan tokom dva mjeseca snižava nivo ove vrste masnoća u krvi. Pri tome, antioksidansi iz šljiva uništavaju slobodne radikale koji mogu da dovedu do oksidacije holesterola, procesa koji znatno povećava rizik od moždanog udara, pišu Večernje Novosti.
Šljiva je dobra i zato što jača kosti i smanjuje rizik od oboljevanja od raka debelog crijeva.
Posebno prija organima za varenje jer obiluje vlaknima. Izračunato je da 100 g šljiva sadrži dva grama vlakana. Šljive su idealan lijek iz prirode i u slučaju zatvora, jer dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.
Kalijum u šljivama ima dobar uticaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj mineral djeluje tako da ne dođe do koagulacije trombocita vodi u aterosklerozu i druge bolesti srca.
Većina šljive čuva za zimu u vidu marmelade, ali bi ih trebalo i sušiti. Jedno istraživanje je pokazalo i da će se konzumacijom oko 100 grama suvih šljiva na dan u periodu od tri mjeseca znatno povećati markeri u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.
Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da mogu da pomognu u kontroli nivoa šećera u krvi. One mogu da smanje i nivo triglicerida i glukoze u krvi, za šta je zaslužen lutein. Takođe, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na insulin, a pozitivno utiču i na insulinsku osjetljivost.
Čaj za memoriju
Od osušenih plodova šljive može da se priprema čaj. Fitoterapeuti ga preporučuju za poboljšanje memorije i koncentracije, zaštitu srčanog mišića, podsticanje rada jetre, poboljšanje probavnog sistema, jačanje kostiju, poboljšanje vida i jačanje imuniteta, prenosi Krstarica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu