“Ne pušim, samo ponekad zapalim”
Ova rečenica je vjerovatno najčešća laž u svakom kartonu. Pacijenti često umanjuju količinu cigareta, cigara ili nargile koju konzumiraju. Iako to možda zvuči kao trivijalnost, za doktora je to ključan podatak. Pušenje direktno utiče na terapije, usporava zacjeljivanje i mijenja tok mnogih hroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnih i plućnih.
“Redovno uzimam terapiju”
Pacijenti često ne priznaju da preskaču lijekove – iz zaborava, nuspojava ili zato što su se “osjećali bolje”. Ljekari tada pogrešno procjenjuju učinkovitost terapije, možda je čak i mijenjaju, što može pogoršati stanje. Preskakanje antibiotika, recimo, doprinosi razvoju rezistentnih bakterija – opasnost za cijelo društvo.
“Ne pijem alkohol”
Ovo je rečenica koju mnogi izgovore kako bi izbjegli “predavanja”. Međutim, i male količine alkohola mogu uticati na jetru, krvni pritisak, nivo šećera i učinkovitost lijekova. Alkohol je posebno opasan u kombinaciji s lijekovima za smirenje ili analgeticima.
“Ne boli me više”
Iz straha od dodatnih pregleda, pacijenti znaju minimizirati bol. Ali ignorisanje bola može prikriti ozbiljna stanja poput infarkta, tumora ili upalnih procesa. Ljekar ne može postaviti tačnu dijagnozu bez iskrene slike simptoma.
“Da, bio sam na kontroli”
Laži o redovnim pregledima – od ginekoloških do stomatoloških – često su pokušaj da se izbjegne nelagoda. Međutim, preventivni pregledi spašavaju živote. Ljekar mora znati da li pacijent prati upute kako bi pravilno upravljao rizicima.
Zašto pacijenti lažu?
Psiholozi navode nekoliko razloga: strah od osude, želja da se predstave “bolje”, nepovjerenje ili sram zbog vlastitih navika. U suštini, pacijenti žele kontrolu nad situacijom – ali time, paradoksalno, gube kontrolu nad zdravljem.
Kako ljekari reaguju?
Iskusni ljekari vrlo brzo prepoznaju “nategnute” izjave. Mimikom, govorom tijela, nelogičnostima u simptomima – mnogo toga odaje pacijenta.
Ali većina neće direktno reći da ih lažete, već će pokušati kroz dodatna pitanja i nježan pristup dobiti pravu informaciju.
Vaš ljekar nije tu da vas sudi, već da vam pomogne. Svaka netačna informacija otežava dijagnozu i liječenje, piše N1.
Ako postoji prostor gdje laž može biti opasna – to je upravo ordinacija. Sljedeći put kad kažete “ne pijem”, “ne boli me” ili “uzimam redovno lijekove” – pitajte se: da li govorim istinu svom zdravlju ili samo svom egu?
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu