Priprema ručka u gotovo svakom domaćinstvu počinje isto čišćenjem luka i bacanjem njegove papirnate kore. Upravo u tom “otpadu” nalazi se prava riznica dijetetskih vlakana i moćnih jedinjenja koja brane organizam od zapaljenskih procesa i bolesti.
Umjesto da ovaj potcijenjeni dar prirode propadne, postoje vrlo jednostavni načini da se iz njega izvuče maksimum. Slijede tri razloga zbog kojih ne bi trebalo bacati ljusku crnog luka, kao i savjeti stručnjaka kako je bezbjedno koristiti u kuhinji.
1. Prava bomba antioksidanata: Snaga kvercetina i antocijanina
Spoljni slojevi i suva kora luka direktno su izloženi sunčevoj svjetlosti, zbog čega u sebi akumuliraju najveću koncentraciju biljnih jedinjenja:
Kvercetin za zaštitu krvnih sudova: Suva ljuska može da sadrži i do deset puta više kvercetina u poređenju sa unutrašnjim slojevima. Ovaj moćni flavonoid smanjuje upalne procese, pomaže u regulaciji krvnog pritiska i štiti ćelije od oštećenja.
Antocijanin protiv slobodnih radikala: Ljuska ljubičastog luka posebno je bogata antocijaninom – prirodnim pigmentom koji daje karakterističnu boju i deluje kao snažan borac protiv slobodnih radikala odgovornih za nastanak hroničnih bolesti.
2. Prirodni saveznik za varenje i kontrolu šećera u krvi
Dijetetska vlakna su ključni element pravilne ishrane, a ljuska luka se izdvaja visokim sadržajem nerastvorljivih vlakana.
Redovan unos namirnica bogatih vlaknima doprinosi:
poboljšanju peristaltike i redovnom pražnjenju crijeva,
sprečavanju naglih skokova šećera u krvi nakon obroka,
smanjenju nivoa lošeg (LDL) holesterola,
dužem osjećaju sitosti, što olakšava kontrolu tjelesne mase.
3. Rješenje za smanjenje otpada od hrane
Osim zdravstvenih prednosti, iskorišćavanje cijelog povrća ima važnu ekološku i ekonomsku dimenziju.
– Glavna prednost dodavanja ljuske crnog luka u ishranu jeste to što može pomoći u značajnom smanjenju bacanja hrane – istakla je za časopis “Health” dr Megan Mejer, istraživačica nutricione imunologije u Sjevernoj Karolini.
Ona napominje da se u nekim zemljama svakodnevno bace stotine kilograma ljuski luka, dok se u prosjeku baca čak 30 do 40 odsto ukupnih zaliha hrane, zbog čega je pronalaženje načina za upotrebu svih dijelova namirnica od ključnog značaja, prenosi Blic.
Savremeni prehrambeni tehnolozi i pojedine kompanije već primenjuju ovaj princip dodavanjem prerađene ljuske luka u industrijsku hranu.
– Konkretno, studija koja je koristila koru crnog luka kao sastojak u obogaćenoj tjestenini otkrila je da je to značajno poboljšalo njena nutritivna svojstva. Zbog toga se ljuske sve češće uključuju u proizvode poput hljeba bez glutena, pšeničnog hljeba i mesnih pljeskavica – objašnjava dr Mejer.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.