Da li ste znali: Ove 2 "loše" navike su zapravo znak visoke inteligencije

Ipak, psiholozi su razotkrili dvije loše navike koje mnogi kriju, a koje su zapravo siguran znak visoke inteligencije.

Dok ih okolina često osuđuje, nauka ima potpuno drugačije objašnjenje – ova ponašanja nisu znak slabosti, već pokazatelj naprednih kognitivnih sposobnosti.

Mnogi ljudi se zbog ovih navika osećaju neprijatno ili se često pravdaju, ne znajući da iza njih stoji izuzetno zanimljiva naučna pozadina koja ruši sve dosadašnje stereotipe.

Da li i vi imate ove „loše“ navike?

Razgovor sa samim sobom

Ljudi koji naglas pričaju sami sa sobom često se doživljavaju kao rasijani ili čudni. Međutim, istraživanja pokazuju da ovakvo ponašanje može pomoći mozgu da efikasnije obrađuje informacije.

Studija iz 2012. godine pokazala je da su ispitanici koji su naglas ponavljali naziv predmeta koji traže uspevali da ga pronađu brže od onih koji su ćutali. Objašnjenje je jednostavno, izgovaranje riječi usmjerava pažnju i pomaže boljoj koncentraciji.

Novija istraživanja dodatno povezuju ovu naviku sa rješavanjem problema, boljom radnom memorijom i većom sposobnošću samokontrole. Ukratko, razgovor sa sobom nije znak rastrojenosti, već način da se misli organizuju i usmjere.

Psovanje

Često se vjeruje da psuju oni koji nemaju dovoljno razvijen rječnik da se izraze drugačije. Međutim, istraživanja pokazuju suprotno.

Studija iz 2015. godine otkrila je da ljudi koji imaju bogatiji vokabular ujedno znaju i veći broj psovki. To znači da poseduju širi jezički repertoar, a ne ograničen način izražavanja.

Psovke, prema nekim stručnjacima, omogućavaju preciznije izražavanje emocija, posebno u trenucima jakog stresa ili uzbuđenja, kada standardne reči nisu dovoljne.

Ipak, postoji i druga strana, istraživanja pokazuju da osobe koje često psuju drugi mogu doživljavati kao manje pouzdane ili manje inteligentne, bez obzira na stvarne sposobnosti.

Zašto okolina i dalje pogrešno tumači ove loše navike?

Kvaka je u tome što okolina rijetko provjerava nauku prije nego što donese sud. Ako u kancelariji glasno razmišljate dok tražite ključeve, kolega će prije pomisliti da ste rasijani nego da treniramo radnu memoriju. Isto važi i za psovku koja vam pobegne usred sastanka, ostaje u utisku duže od svega pametnog što ste rekli poslije nje.

Zato vrijedi pratiti kontekst. Razgovor sa sobom kod kuće dok kuvate ili učite ne smeta nikome i radi vam u korist. Psovka u krugu prijatelja deluje opuštajuće, ista ta psovka pred šefom ili djecom radi protiv vas.

Inteligencija nije samo ono što imate u glavi, već i osećaj kada da pustite te loše navike da izađu na vidjelo.

Na kraju, iako ove navike možda ne ostavljaju uvijek najbolji utisak u društvu, nauka sugeriše da iza njih može stajati složeniji i aktivniji način razmišljanja nego što se na prvi pogled čini, prenosi Krstarica.