Dan uoči Krstovdana povezuje dvije priče iz hrišćanske istorije: onu o mjestu Hristovog stradanja i vaskrsenja i onu o čovjeku čije je krštenje pokazalo da vrata Crkve nisu otvorena samo jednom narodu.
Hram koji čuva sjećanje na raspeće i vaskrsenje
Sveta carica Jelena započela je gradnju hrama u Jerusalimu, želeći da pod istim krovom budu Golgota, mjesto Hristovog raspeća, i njegov grob. Nije dočekala završetak radova, a hram je svečano osvećen 335. godine.
Upravo zato se 26. septembra ne obilježava gradnja bilo koje crkve. Riječ je o hramu podignutom na mjestima koja su u središtu hrišćanske vjere, a njegov spomen dolazi dan prije Vozdviženja Časnog krsta, praznika koji narod poznaje kao Krstovdan.
Ko je bio sveti Kornilije?
Kornilije je bio rimski oficir u Kesariji Palestinskoj. Prema Delima apostolskim, krstio ga je apostol Petar, u vrijeme kada se među prvim hrišćanima još postavljalo pitanje mogu li i ljudi koji nisu Jevreji da postanu članovi Crkve, prenosi Ona.rs.
Njegova priča zato nije ostala upamćena samo kao priča o jednom obraćenju. Kornilije je, prema crkvenom predanju, kasnije postao episkop i nastavio da propoveda vjeru uprkos progonima. Crkva ga se sjeća kao sveštenomučenika, dok njegov susret sa apostolom Petrom ostaje svjedočanstvo o tome da vjera ne poznaje granice porijekla.
Subota, 26. septembar, nije posni dan. Krstovdan se obilježava u nedjelju, 27. septembra.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.