Više od polovine stanovnika Litvanije smatra da pripada srednjoj klasi, pokazuju najnoviji podaci banke Swedbank. Međutim, jaz između željenih i stvarnih prihoda i dalje je veliki. Kolika primanja građani smatraju prosječnim i koje trendove uočavaju ekonomisti?
Banka je sprovela istraživanje „Srednja klasa u Litvaniji 2026“, koje je pokazalo koliko stanovnika sebe svrstava u srednju klasu. Istovremeno je odgovoreno na pitanje koje mnoge zanima – kolika primanja su potrebna da bi neko pripadao srednjoj klasi.
Iako se 57 odsto ispitanika izjasnilo da pripada srednjoj klasi, što je dva procentna poena više nego prošle godine, rezultati istraživanja pokazuju da bi pripadnici srednje klase željeli da zarađuju 50 odsto više nego što trenutno zarađuju. Takođe su manje zadovoljni svojim prihodima, prenosi Blic.
-Većina pripadnika srednje klase bez većih problema zadovoljava svakodnevne potrebe. Međutim, to ne znači da se osjećaju finansijski sigurno. Ljudi žele ne samo da zadrže sadašnji životni standard, već i da brže ostvare svoje finansijske ciljeve, stvore veću finansijsku rezervu ili više investiraju“, rekla je direktorka Instituta za finansije banke Swedbank Jurate Cvilikene.
Ona je istakla da je snažna srednja klasa važna iz više razloga. Prije svega, to je najveća grupa poreskih obveznika. Jačanje srednje klase znači manje nejednakosti i siromaštva. Ljudi iz ove grupe razmišljaju dugoročno i bolje su pripremljeni za nepredviđene životne situacije.
Očekivanja zavise od toga kako ispitanici vide svoj društveni položaj. Oni koji smatraju da su ispod srednje klase željeli bi da zarađuju 71 odsto više, oni koji sebe smatraju elitom žele 34 odsto veće prihode, dok bi ispitanici sa najnižim primanjima željeli čak 91 odsto veću zaradu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.