Magazin

KAKO PREPOZNATI GLUPE LJUDE Frojd sve objasnio "Po tome ćete odmah znati s kim imate posla"

Sigmund Frojd, otac psihoanalize, jedan od najkontroveznijih naučnika i najuticajnijih mislilaca 20. vijeka, razotkrio je misteriju snova i prvi pronašao univerzalni ključ ka ljudskoj podsvijesti.

KAKO PREPOZNATI GLUPE LJUDE Frojd sve objasnio "Po tome ćete odmah znati s kim imate posla"
FOTO: ANDREA PIACQUADIO/PEXELS

Njegove fascinantne ideje ostavile su trajan trag u svim oblastima društvenog života, a slavni austrijski neurolog je u samo jednoj rečenici objasnio i kako prepoznati glupu osobu. Prvi znak ljudske gluposti je potpuno odsustvo stida uputio nas je Sigmund Frojd u suštinu, a bezbroj puta smo se uvjerili da su njegove mudre riječi – živa istina.

“Kada se nađete u situaciji da se stidite zbog tuđeg ponašanja ili izjave, ili se čudite nečijim suludim postupcima, a ta osoba očigledno ne osjeća sramotu, odmah znate sa kim imate posla”.

I Albert Ajnštajn imao je svoju teoriju: “Samo su dvije stvari beskonačne, svemir i ljudska glupost. Za svemir nisam baš siguran”, prenosi Blic žena.

Prema opštoj definiciji, glupost je nedostatak inteligencije, razumijevanja, humora ili zdravog razuma, a može biti urođena, stečena ili reaktivna, to jest delovati kao odbrambeni mehanizam protiv bola ili traume.

Pročitajte još

Mudri Dostojevski govorio je ovako: “Glupost je univerzalna pojava i apsolutno stojim iza tvrdnje da je glup čovjek ujedno i gramziv, prostački lukav i jedan od najopasnijih neprijatelja. Jer ne postoji u logici inteligentnog bića ta vrsta niskosti kojom bi se borio protiv glupaka”.

A glupih i gramzivih ima puno. Oni vladaju jako dugo. Tolerancija će doći na takav nivo da će inteligentnim ljudima biti zabranjeno njihovo mišljenje da ne bi uvredili imbecile – zaključio je slavni ruski književnik i vrstan poznavalac ljudske psihe.

Veliki Gete smatrao je da “nema ničeg goreg od nasilne gluposti”, a Edgar Alan Po da je “glupost obdarenost za pogrešno shvatanje”. Radjard Kipling upozoravao je da je “uplitanje u glupost drugog čovjeka uvijek uzaludan posao”, dok je norveški pisac Hjalmar Kristensen vjerovao da je “jedino glupost dovoljno hrabra da se predstavlja kao savršenstvo”.