Manuelni ili automatski: Studija dala odgovor, evo koji mijenjač je bolji za vaše zdravlje

Japanska studija pokazuje da vožnja automobila s ručnim mjenjačem zahtijeva više mentalne aktivnosti od vozača nego vožnja automatskog mjenjača, što bi dugoročno moglo pomoći u održavanju nekih kognitivnih sposobnosti.

Istraživanje je vodio profesor Ryuta Kawashima sa Univerziteta Tohoku, jedan od najpoznatijih japanskih neuroznanstvenika. Njegovo ime se takođe povezuje sa Nintendovom serijom Brain Age, koja se zasniva na treniranju mozga raznim mentalnim zadacima, prenosi Best Cars.

Prema istraživačkom timu, vožnja s ručnim mjenjačem aktivira prefrontalni korteks, dio mozga koji je uključen u planiranje, koncentraciju, pamćenje i donošenje odluka. Razlog je jednostavan – vozač mora stalno koordinirati rad ruku i nogu, pratiti situaciju u saobraćaju, odabrati odgovarajući stepen prenosa i prilagoditi brzinu i broj obrtaja motora. Sve to predstavlja mnogo više posla nego vožnja s automatskim mjenjačem, prenosi Carscoops.

Istraživači ističu da takvo redovno mentalno opterećenje predstavlja svojevrsnu svakodnevnu vježbu za mozak, što bi moglo biti posebno korisno u društvima sa sve starijim stanovništvom. S automatskim mjenjačima, a još više s budućim autonomnim vozilima, vozač je znatno manje aktivan u ovim zadacima.

Ironično, ručni mjenjači nestaju brže nego ikad. U Japanu čine samo jedan do dva posto prodaje novih automobila, tako da se mogu naći uglavnom u pristupačnim lakim komercijalnim vozilima i nekim sportskim modelima.

Najjeftiniji japanski kombiji i takozvani kei modeli, uključujući Suzuki Carry, Suzuki Every, Daihatsu Hijet i Honda N-Van, i dalje zadržavaju klasični dizajn s tri pedale. Većina običnih putničkih automobila, međutim, već je prešla na automatske mjenjače zbog širenja hibridnih pogona. Na primjer, Toyota Corolla i Honda Civic dostupne su na domaćem tržištu samo s CVT mjenjačima, dok su ručni mjenjači ostali rezervirani uglavnom za sportske verzije.

Iako studija ne tvrdi da su ručni mjenjači čarobni štapić za starenje ili neurodegenerativne bolesti, ona postavlja zanimljivo pitanje: U eri u kojoj automobili zahtijevaju sve manje i manje vještine od vozača, mijenjanje brzina moglo bi biti jedan od posljednjih svakodnevnih zadataka koji zaista angažuju mozak tokom vožnje.