Taj mali ritual, koji mnogi doživljavaju gotovo nesvjesno, zapravo ima duboku psihološku pozadinu i povezan je sa osjećajem kontrole i sigurnosti u prostoru.
Psiholozi objašnjavaju da izbor istog sjedišta nije samo navika već dio psihologije prostora i tzv. “teritorijalnost” – naša potreba da definišemo i zaštitimo lični prostor. Tako, čak i u velikim grupama ili u učionicama, zauzimanje istog mjesta pomaže ljudima da se osjećaju udobnije, smanjuju stres i lakše usmjeravaju pažnju na zadatke pred sobom. Obično se teritorijalnost povezuje sa agresijom i odbranom, na primjer kada se nacije ili bande sukobljavaju, ali njen najčešći cilj je zapravo očuvanje mira. Većina ljudi jednostavno zauzme prostor, a drugi to implicitno private – objašnjava profesor psihologije sa Univerziteta u Viktoriji, Robert Giford.
U slučaju učionica, stalno biranje istog mjesta omogućava studentima da efikasno regulišu i kontrolišu svoje odnose sa kolegama u zajedničkom prostoru, što ih čini komfornijim i manje ranjivim.
Na osnovu ranijih studija, psiholog Marko Kosta sa Univerziteta u Bolonji odlučio je da objektivno prati navike sjedenja studenata.
Studenti stalno biraju ista mjesta
Tokom četiri nedjelje, on je koristio nenametljivu fotografiju kako bi bilježio navike sjedenja u dvije univerzitetske učionice sa po 47 i 31 studenta. Studija je sprovedena sa brucošima na početku semestra kako bi se minimizirao uticaj prijateljstava na izbor mjesta. Takođe je birao učionice sa više sjedišta nego što je bilo upisanih studenata, što im je dalo veći izbor i spriječilo pritisak gužve. Na osnovu prikupljenih podataka, procjenjivao je prosječna pomijeranja i dimenzije teritorija kako bi analizirao obrasce sjedenja.
Izbor istog mjesta – sticanje kontrole
Otkrio je da većina studenata stalno bira isto mjesto. Njihovo ponašanje odražava stvaranje malih ličnih teritorija oko sjedišta, što ih čini komfornijim. Takođe je primjetio da, čak i kada studenti ne mogu da “personalizuju svoj prostor i brane ga od drugih kada su odsutni”, i dalje sjede na istim mjestima.
Zaključio je da izbor istog sjedišta pomaže studentima da steknu kontrolu nad okruženjem i postignu akademske i lične ciljeve uz minimalne smetnje.
Ovo ponašanje dodatno je potvrđeno u studiji Žila Klementa iz Centra za neuroznanost u Lionu i Endžija Bakli sa Međunarodnog univerziteta za prostor. Njihov cilj bio je da utvrde koliko brzo studenti zauzimaju određeno sjedište – ako uopšte to čine.
Pratili su izbor sjedišta studenata u učionici tokom dva akademska programa, 19 i 44 dana. Kako bi bolje razumjeli razvoj obrazaca sjedenja, podaci su prikupljani svakog sata pomoću nenametljive fotografije.
Počeli su da “usvajaju” svoje omiljeno mjesto
Njihovi nalazi pokazali su da studenti počinju da se “usvajaju” svoje omiljeno mjesto već drugog dana nastave, a do kraja prvog mjeseca u dužem programu, više od polovine studenata je sjedilo na istom mjestu svaki put.
Studije su postale još detaljnije. Naza Kaja, nezavisna edukaciona psihološkinja, i Brigita Berges sa Univerziteta Južnog Misisipija željele su da istraže kako pol i raspored učionice utiču na izbor sjedišta. Posmatrale su učionice sa redovima stolova u U-obliku, grupisanim stolovima i redovima stolova sa pojedinačnim stolicama.
Raspored i pol
Primjetile su da raspored učionice djelimično utiče na izbor, ali značajniji je bio pol – žene češće zauzimaju ista mjesta nego muškarci, bez obzira na dizajn učionice. Zaključile su da je razlog možda to što žene često nose torbu pored knjiga, pa žele da zauzmu mjesto koje im pruža više prostora.
Kakav efekat ovo ima na učenje?
Ali kakav efekat ovo ima na učenje? Prema profesoru Ralfu B. Tejloru sa Univerziteta Temple, autoru knjige Human Territorial Functioning: An Empirical Perspective on Individual and Small Group Territorial Cognitions, uspostavljanje lične teritorije omogućava korisnicima da izbjegnu svakodnevnu potrebu za pregovaranjem sa spoljnim okruženjem. Budući da ne troše mentalnu energiju na prilagođavanje novom mjestu svaki dan, lakše je da se fokusiraju na predavanje.
Drugim riječima, sjedenje na istom mestu može doprinijeti optimalnijem okruženju za učenje. Razumijevanje kako teritorijalnost utiče na socijalnu interakciju i ponašanje u učionici omogućava kreiranje okruženja koje je više pogodno za učenje – zaključuje Kaja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.