Vjernici ga dočekuju sabrano, uz molitvu i odlazak u crkvu, jer se vjeruje da je upravo ovaj praznik trenutak kada treba zastati i preispitati sebe.
U mnogim krajevima postoji običaj da se na Veliku Gospojinu koja je ijvek obilježena crvenim slovom u crkvenom kalendaru ne radi – ne obavljaju se teški poslovi, ne započinju se novi poduhvati i izbjegava se svaka vrsta rasprave ili nemira. Smatra se da sve što čovjek tog dana nosi u sebi – bilo dobro ili loše – može ostaviti trag na period koji dolazi. Zato se posebno naglašavaju mir, strpljenje i uzdržanost, ne samo u ponašanju, već i u mislima.
Ovaj praznik dolazi na samom kraju Gospojinskog posta, jednog od najstrožih u godini, koji traje dve nedelje i predstavlja vreme duhovnog čišćenja, molitve i odricanja. Njegova suština nije samo u uzdržavanju od hrane, već u kontroli riječi, postupaka i odnosa prema drugima.
Ipak, upravo na samom kraju mnogi naprave grešku koja, kako se vjeruje, može da poništi sav trud uložen tokom posta.
Naime, i oni koji su postili od 14. avgusta i pristupili Svetom pričešću na Veliku Gospojinu, ne treba da prekidaju post tog dana, jer praznik “pada” u petak, kad se po tipiku obavezno posti. Na trpezi je dozvoljena riba, pa bi svi, a posebno oni koji su postili i pričestili se na ovaj veliki praznik trebalo da se uzdrže od mrsne hrane, piše Žena Blic.
Na Veliku Gospojinu domaćice stavljaju posebnu biljku u jelo – veruje se da Bogorodica tako čuva porodicu od bolesti, nesloge i svakog zla.
Drugim riječima, ako se baš tog dana vjernici omrse i prekinu uzdržanje, vjeruje se da sav prethodni trud gubi smisao, jer je najvažnije istrajati do kraja. Zato se Velika Gospojina ne dočekuje samo kao praznik uspenja Presvete Bogorodice, već i kao važan ispit vjere, strpljenja i dosljednosti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.