Ne javljate se prvi, ne pitate ono što vas muči i pravite se da vam je svejedno, samo da ne biste ostavili utisak osobe koja je previše vezana, nesigurna ili zahtjevna.
Prema riječima dr Sabrine Romanof, kliničke psihološkinje školovane na Harvardu, profesorke i autorke koja se bavi temama partnerskih odnosa, anksioznosti i emocionalnog razvoja, upravo takav pristup postaje jedan od najvećih problema savremenog zabavljanja. Njena istraživanja objavljivana su u stručnim psihijatrijskim časopisima, a o njenim stavovima pisali su mediji poput The New York Timesa, Forbesa i USA Today-a.
Kako ističe, moderna kultura upoznavanja potpuno je izbrisala granicu između zdrave potrebe za sigurnošću i emocionalne zavisnosti, zbog čega mnogi ljudi potiskuju sopstvene potrebe i strahove.
– Mnogim svojim klijentima objašnjavam da traženje potvrde i sigurnosti nije isto što i biti naporan ili previše zahtjevan partner – kaže Romanof.
Mit o “hladnoći” koji uništava odnose
Danas se kao poželjna osobina često promoviše ravnodušnost. Deluje kao da je idealan partner onaj kome nije previše stalo, koji ne pokazuje emocije i nikada ne postavlja pitanja.
Kultura aplikacija za upoznavanje dodatno je učvrstila takav obrazac ponašanja. Mnogi su počeli da vjeruju da je ranjivost znak očaja, a ne hrabrosti.
Međutim, psihološkinja upozorava da bez ranjivosti nema ni istinske bliskosti.
– Ako ne dozvolite sebi da budete otvoreni, zapravo samo glumite osobu kakva mislite da bi trebalo da budete, umjesto da gradite odnos kakav zaista želite – objašnjava ona.
Nove veze često otvaraju stare emocionalne rane – strah od odbacivanja, napuštanja ili razočaranja. Zbog toga je sasvim prirodno da se pojavi anksioznost ili potreba da saznamo gdje stojimo u odnosu sa drugom osobom.
Želja za sigurnošću ne znači slabost. Naprotiv, ona pokazuje da vam je do odnosa stalo i da ste emocionalno uključeni.
Kada je potreba za sigurnošću zdrava, a kada postaje problem?
Sabrina objašnjava da zdravo traženje potvrde prolazi kroz tri koraka:
primijetite da se osjećate nesigurno ili zbunjeno,
imenujete ono što osjećate,
otvoreno razgovarate sa partnerom o tome.
S druge strane, emocionalna zahtjevnost nije isto što i potreba za razgovorom. Ona predstavlja stalnu glad za potvrdom koju nijedan odgovor ne može da zadovolji.
Drugim riječima, problem nastaje kada ni nakon razgovora, objašnjenja ili podrške osjećaj nesigurnosti ne nestaje.
Tada ljudi često pribegavaju manipulativnim obrascima ponašanja: izazivaju svađe kako bi provjerili da li je partneru stalo, povlače se očekujući da ih druga strana juri ili pokušavaju da izazovu ljubomoru.
Iako takve taktike mogu kratkoročno privući pažnju partnera, psihološkinja upozorava da se gotovo uvijek dugoročno obiju o glavu.
– Ljudi često koriste ove strategije kako bi dobili odgovor na pitanje koje se plaše da postave direktno: “Da li me zaista želiš? – ističe ona.
Najveća zelena zastavica u vezi
Umesto igrica i pretpostavki, Sabrina savjetuje otvorenu komunikaciju.
Na primjer, umjesto povlačenja ili ljutnje, možete reći:
„Nisam sigurna gdje trenutno stojimo i voljela bih da razgovaramo o tome.“
Ili:
„Primijetila sam da sam se uznemirila kada mi se nisi javio više od 24 sata. Samo sam željela da podijelim kako sam se zbog toga osjećala.“
Takav pristup omogućava da izrazite svoje emocije bez optuživanja i ostavlja prostor drugoj osobi da odgovori iskreno i bez odbrane.
Na kraju, smatra psihološkinja, jedna od najzrelijih stvari koje možemo da uradimo u vezi jeste da jasno kažemo šta nam je potrebno, piše Ona.
Jer hrabrost da tražimo ono što nam je važno nije znak slabosti, već pokazatelj emocionalne zrelosti i samopouzdanja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.