Istraživači su zaključili da je drevno stvorenje živjelo milionima godina ranije nego što se vjerovalo, što znači da su hobotnice nastale prije ere dinosaurusa.
Fosil ima širinu od 12 centimetara i nastavke s ostacima 10 ekstremiteta (savremene hobotnice ih imaju osam). Smatra se da je ova žvotinja naseljavala plitke tropske zalive.
– Veoma je rijetko pronaći fosile mekog tkiva, osim na nekoliko mjesta”- rekao je Majk Vekione, zoolog iz Nacionalnog muzeja prirodne istorije Smitsonijan koji nije bio uključen u studiju. “Ovo je veoma uzbudljivo otkriće. To potiskuje njihovo porijeklo vremenski mnogo dalje nego što se ranije znalo”.
Uzorak je otkriven u krečnjačkoj formaciji Bir galč u Montani i doniran je Kraljevskom muzeju Ontarija u Kanadi 1988. godine.
Ipak, fosil je decenijama bio smješten u posebnom odjeljku, čekajući da naučnici prouče najprije fosile ajkula i ostale nalaze sa iste lokacije.
Kada su počeli analizu, paleontolozi su primijetili 10 sićušnih udova obloženih krečnjakom.
– Dobro očuvani fosil takođe pokazuje tragove rezervoara s mastilom, koji je vjerovatno korišćen za izbacivanje tamne tečnosti, u cilju zaštite od predatora, što hobotnice i danas čine – rekao je Kristofer Velen, paleontolog i saradnik američkog Muzeja istorije prirode, autor studije objavljene u časopisu Nature Communications.
Stvorenje je utvrđeni predak i modernih hobotnica i lignji.
Prethodno pronađeni fosili najstarijeg poznatog pretka ovih životinja stari su, procjenjuju naučnici, oko 240.000.000 godina, prenosi RTS.
Inače, istraživači su fosil nazvali Sillipsimopodi Bideni, po predsjedniku Džou Bajdenu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.