Magazin

Dan zahvalnosti i zajedništva: Ovo su slavski običaji koji se OBAVEZNO moraju ispoštovati

U danima kada se u srpskim kućama pali slavska svijeća i zamiriše svježe umješen kolač, mnogi se sjete — slava nije samo gozba. To je najdublji porodični običaj, uspomena na pretke i blagoslov za kuću. Naši stari kažu: „Ko slavu slavi, taj slavljen biva.“

Dan zahvalnosti i zajedništva: Ovo su slavski običaji koji se OBAVEZNO moraju ispoštovati
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

A da bismo taj blagoslov zadržali, važno je čuvati i stare običaje koji su se vijekovima prenosili s koljena na koljeno tiho, domaćinski, sa vjerom i poštovanjem, prenosi k1info.rs.

Nekoliko dana pred slavu kuća se sređuje, briše, čisti i uljepšava. Ne zato da se pokažemo pred drugima, već zato što u dom dolazi zaštitnik — svetitelj. Uvijek se kupi bar nešto novo za ukućane: sitnica, komad odjeće, marama ili košulja, „da se ponovi“ — za radost i napredak. U kući vlada mirna, radosna atmosfera. Nema vike, nema svađe — samo blagoslov i priprema.

Slavski sto

Na slavski sto dolaze četiri sveta elementa: slavski kolač, žito, vino i svijeća. Sve ostalo se može i preskočiti — ali ovo ne. Kolač se mijesi u tišini i sa molitvom, uz osvećenu vodicu, ukrašava se simbolima i pečatom „IS HS NI KA“ — Isus Hristos pobjeđuje. Slavski kolač simbolizuje Hrista, vino simbolizuje Njegovu krv, a kad sveštenik presječe kolač i domaćin ga okrene sa ukućanima, dom se blagosilja na zdravlje i napredak.

Slavsko žito

Slavsko žito se kuva u čast svetitelja i predaka, simboliše vaskrsenje i vječni život, melje se, zasladi, ukrasi i nudi najprije domaćinu pa gostima. Poštuje se običaj da se svaki gost prvo posluži žitom, čestita slava domaćinu i tek onda sjeda za sto. Žito nije desert — već molitva u činiji.

Slavska svijeća

Svijeća se pali u čast svetitelja i gori gotovo cijelog dana. Gasi se crvenim vinom, nikako duvanjem. Svjetlost svijeće je čist blagoslov doma i štit od svega lošeg. Domaćin, po starom običaju, ne sjeda dok svijeća gori — stoji u čast svetitelja, kao na molitvi. Ako ne može, dužnost prelazi na sina ili unuka. Slava se slavi mirno, dostojanstveno, sa pjesmom i radošću, bez svađe i bez ljutnje.

Pročitajte još

Ne sprema se slava za stomak, nego za dušu

U narodnoj tradiciji kaže se: „Ne sprema se slava za stomak, nego za dušu.“ Zato se na stolu, osim kolača, vina, žita i svijeće, iznosi ono što kuća ima i koliko može — važno je srce, ne luksuz. Slavski dan je dan zahvalnosti, molitve i zajedništva. Kad se kolač presječe, vjeruje se da se otvaraju vrata Božjeg blagoslova za cijelu godinu.

Slava je svetinja doma, najdublji trag naših predaka u nama. Ko slavu čuva — taj čuva kuću, porodicu i veru. A u vremenu kad se mnogo toga mijenja, možda je baš sada najvažnije ono što su nam ostavili: slava nas drži zajedno. Kuća bez slave — kao ognjište bez vatre, prenosi Krstarica.