Preobraženje Gospodnje proslavljeno je 19. avgusta, a njegovo Odanije dolazi osam dana kasnije. Iako se o ovom danu ne govori toliko kao o samom Preobraženju, on ima posebno mjesto u liturgijskom kalendaru, dok su se u narodu za njega vezivala brojna vjerovanja o promjeni prirode, završetku ljeta i pripremi za jesen.
Uz ovaj dan obilježava se i spomen na Svetog mučenika Ipolita, rimskog vojskovođu koji je, prema hrišćanskom predanju, zbog vjere podnio mučeničku smrt.
Ko je bio Sveti mučenik Ipolit?
Sveti Ipolit živio je u Rimu u 3. vijeku i bio je vojskovođa i nadzornik tamnica. Rođen je kao neznabožac, ali je njegov život promijenila vjera Svetog arhiđakona Lavrentija, koga je, prema predanju, dobio zadatak da čuva.
Ipolit je imao priliku da vidi kako Lavrentije, uprkos progonima i mučenju, ostaje nepokolebljiv u svojoj vjeri. Predanje posebno ističe da je bio zadivljen njegovom hrabrošću, smirenošću i spremnošću da pomogne drugima.
Upravo zbog toga Ipolit je odlučio da primi hrišćanstvo.
Nakon Lavrentijevog pogubljenja, Ipolit je tajno uzeo njegovo tijelo i dostojno ga sahranio. Time je, međutim, i sam postao meta progona. Kada je otkriveno da je prihvatio hrišćansku vjeru, Ipolit je uhapšen i mučen, a potom je stradao kao mučenik.
Njegova priča zbog toga se u hrišćanskoj tradiciji vezuje za istrajnost, hrabrost i spremnost da se ostane vjeran svojim uvjerenjima čak i kada to nosi veliku cijenu.
Šta znači Odanije Preobraženja?
Odanije je naziv za završetak praznovanja velikog crkvenog praznika. Veliki praznici u pravoslavnoj tradiciji ne završavaju se nužno samim danom kada se proslavljaju, već imaju svoj period praznovanja.
Preobraženje Gospodnje slavi se 19. avgusta, a Odanije Preobraženja pada 26. avgusta.
Ovim danom liturgijski se zaokružuje praznični ciklus. Zato se 26. avgust može posmatrati kao svojevrsna završna tačka perioda posvećenog Preobraženju.
Samo Preobraženje ima snažnu simboliku promjene i preobražaja. U narodnoj tradiciji ta simbolika proširila se i na prirodu, pa se vjerovalo da se upravo oko Preobraženja i njegovog Odanija primjećuju prve ozbiljnije promjene koje najavljuju dolazak jeseni.
Šta su naši stari vjerovali da se mijenja poslije Preobraženja?
Preobraženje je u narodnom kalendaru bilo važna vremenska granica. Govorilo se da se poslije ovog praznika mijenja priroda, da voda postaje hladnija, da noći postaju svježe i da ljeto polako gubi svoju punu snagu.
Postojalo je vjerovanje da se na Preobraženje „preobražava“ i gora i voda, odnosno da priroda počinje da dobija drugačiji izgled.
Iako takva vjerovanja pripadaju narodnoj tradiciji, a ne crkvenom učenju, ona su vijekovima bila dio života ljudi koji su promjene u prirodi pažljivo pratili i povezivali ih sa praznicima.
Odanije je zato doživljavano kao završetak jednog perioda i trenutak kada se pažnja polako preusmjerava ka jeseni.
Šta se prema običajima radi na Odanije?
Za ovaj dan vezuju se različiti običaji, mada se oni razlikuju od kraja do kraja. Najvažnije je razlikovati crkvena pravila od narodnih vjerovanja, jer nisu sve stvari koje se tradicionalno pominju obavezne za vjernike.
Jedan od najčešćih običaja jeste da se praznik provede mirno, uz molitvu i zahvalnost, bez nepotrebnih svađa i sukoba.
Odanije je takođe pogodno vrijeme da se čovjek simbolično osvrne na ono što je započeo tokom ljeta i razmisli o tome šta želi da završi prije nego što počne jesen.
U tradicionalnom načinu života ovaj period bio je važan i zbog poljoprivrednih poslova. Ljeto je polako ustupalo mjesto jeseni, pa su se privodili kraju pojedini poslovi u baštama, voćnjacima i na njivama.
Šta se sutra, prema narodnom vjerovanju, ne radi?
Za Odanije Preobraženja nisu propisana posebna univerzalna crkvena pravila koja zabranjuju određene kućne poslove. Ipak, narodna tradicija sačuvala je nekoliko vjerovanja.
Prije svega, izbjegavalo se započinjanje velikih i nepotrebnih poslova baš na praznik. Smatralo se da je bolje privesti kraju ono što je već započeto nego otvarati potpuno nove obaveze.
Posebno se savjetovalo da se dan ne provede u svađi, ljutnji i teškim riječima. Takva vjerovanja nisu dio zvaničnog crkvenog učenja, ali se uklapaju u širu tradiciju da se veliki praznici provode u miru, slozi i dobroti prema drugima.
Zato je važnije od toga da li ćete oprati veš ili nešto uraditi po kući upravo to kakav odnos imate prema prazniku i ljudima oko sebe.
Odanije i Gospojinski post
Odanije Preobraženja pada u vrijeme Gospojinskog posta, koji traje od 14. do 28. avgusta.
Na sam dan Preobraženja, 19. avgusta, uobičajeno je razrješenje na ribu, zbog čega se taj dan posebno razlikuje u odnosu na ostale dane posta.
Nakon Preobraženja post se nastavlja prema pravilima Gospojinskog posta, sve do Velike Gospojine, koja se praznuje 28. avgusta.
Zato 26. avgusta ne treba miješati običaj vezan za Preobraženje sa pravilima posta koja važe na sam praznik 19. avgusta. Vjernici koji poste treba da se pridržavaju crkvenog pravila posta za taj dan, a za konkretno pravilo najbolje je konsultovati kalendar svoje crkve ili sveštenika, posebno ako postoje zdravstvene ili druge okolnosti.
Zašto se ovaj dan vezuje za završetak ljeta?
Narodni kalendar nije bio samo spisak praznika već i svojevrsni vodič kroz godišnji ciklus. Ljudi su promjene vremena, ponašanje životinja, sazrijevanje voća i promjene u prirodi povezivali sa važnim datumima.
Preobraženje je bilo jedna od velikih ljetnjih granica.
Poslije njega dani postaju kraći, jutra i večeri svežiji, a priroda počinje da pokazuje prve ozbiljnije znake promjene. Zato se u narodnom predanju često govori o tome da se poslije Preobraženja više ne ponaša kao usred ljeta.
Odanije taj simbolični period zatvara.
Dan za mir, zahvalnost i unutrašnju promjenu
Iako se uz Odanije vezuju brojna narodna vjerovanja, njegova suština nije u strahu od toga šta će se dogoditi ako neko uradi određenu stvar.
Suština praznika je u njegovom duhovnom značenju.
Preobraženje govori o promjeni i preobražaju, pa se i ovaj period može posmatrati kao prilika da čovjek zastane i pogleda šta bi želio da promijeni u sopstvenom životu.
Zato je 26. avgust mnogo više od još jednog datuma u kalendaru. To je dan kada se završava jedan praznični ciklus i kada se, simbolično, zatvara jedno poglavlje ljeta.
Ko želi da praznik provede u skladu sa vjerom, može da ode u crkvu, zapali svijeću, pomoli se i provede dan u miru sa porodicom.
A Sveti Ipolit, čiji se spomen takođe obilježava, svojim životom podsjeća na istrajnost i vjernost onome u šta čovjek vjeruje.
Najvažnije je zato da ovaj dan ne bude samo još jedan datum koji će proći, već prilika da se napravi mali unutrašnji presek: šta ostavljamo iza sebe, šta želimo da završimo i sa čim želimo da uđemo u jesen, piše Ona.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.