Svi misle da je do zalivanja, a jedna stvar je ključna: Zbog ove greške sa kosačicom trava vam žuti preko noći

Problem najčešće nema veze ni sa zalivanjem ni sa sjemenom, nego sa prenisko spuštenim noževima kosačice.

Želja za travnjakom koji izgleda poput fudbalskog stadiona često se završava potpuno suprotnim efektom. Kada se trava pokosi prenisko, sunce direktno udara u tlo, vlaga brže isparava, a korijen ulazi u stres. Rezultat su žute mrlje, rijetka trava i travnjak koji izgleda spaljeno već nakon nekoliko vrelih dana.

Zlatno “pravilo trećine”

Stručnjak za baštovanstvo i uređenje dvorišta, Meri Marlou Leveret objašnjava da prenisko košenje slabi čitavu biljku jer trava energiju dobija upravo kroz listove. Što više zelene površine ostane nakon košenja, trava lakše podnosi vrućinu i sušu.

Jedno od najvažnijih pravila koje gotovo svi profesionalci ponavljaju jeste takozvano “pravilo trećine”. To znači da se nikada ne bi smjelo odrezati više od trećine visine vlati odjednom. Ako je trava narasla na devet centimetara, trebalo bi je skratiti na otprilike šest, a ne ogoliti do zemlje.

Stručnjak za travnjake i pejzažni dizajn, Keli Roberson, upozorava da upravo prekratko košenje uzrokuje veliki dio problema tokom ljeta jer viša trava prirodno hladi tlo i zadržava vlagu.

– Duža trava razvija dublji korijen i otpornija je na sušu. Viša trava stvara senku sopstvenom korijenu, sporije se isušuje i otežava rast korova – ističe Roberson.

Većina stručnjaka preporučuje visinu između pet i sedam centimetara za većinu travnjaka u našoj klimi, posebno tokom ljeta.

Problem tupih noževa i sakupljanja trave

Veliki problem mogu biti i tupi noževi kosačice. Umjesto čistog reza, tupi noževi trgaju vlati, pa vrhovi nakon nekoliko dana postaju smeđi i suvi. Tupa oštrica kida travu umesto da je reže, zbog čega travnjak mnogo teže zadržava vlagu i postaje osjetljiviji na bolesti.

Mnogi i dalje nakon svakog košenja sakupljaju pokošenu travu u vreće, iako stručnjaci tvrde da to često nije potrebno. Ako se travnjak redovno održava i ne kosi prenaglo, sitni komadići pokošene trave mogu ostati na površini i postepeno vratiti deo hranljivih materija u zemlju. Ta metoda se već decenijama koristi na profesionalno održavanim terenima.

– Sitno pokošena trava može delovati poput prirodnog đubriva jer se brzo razgrađuje i može vratiti dio azota u zemljište – objašnjava Roberson, prenosi Jutarnji.

Kada je najbolje kositi travu?

Važno je i vrijeme kada se trava kosi. Najgori izbor je jaka podnevna vrućina jer tada trava ionako trpi najveći stres. Mnogo bolji izbor su kasno popodne ili rano veče kada sunce oslabi.

Stručnjaci takođe savjetuju izbjegavanje košenja mokre trave jer se tada vlati više trgaju nego što se režu, a kosačica ostavlja neujednačene tragove.

Sve to pokazuje da lijep travnjak mnogo manje zavisi od skupe opreme, a mnogo više od nekoliko osnovnih pravila koja većina ljudi potpuno zanemaruje.