Magazin

(VIDEO) Đuro otkrio zašto Nadrealisti danas ne bi imali posla: Stvarnost nadmašila i njihove skečeve

Branko Đurić Đuro prvi put će izvesti svoju autorsku predstavu „Đurologija“ pred publikom u Jajcu 27. novembra, u okviru drugog AVNOJ Festa.

Detalj iz Nedralista
FOTO: @FCV1914/YOUTUBE/SCREEBSGIT

Do sada sam odigrao 827 predstava ‘Đurologija’ širom svijeta i nastupao na nekim mjestima i po dvadesetak puta, a evo, prvi put dolazim u Jajce i moram vam reći da me to raduje. Kada se pomene Jajce, prva asocijacija je, naravno, AVNOJ i meni kao čovjeku rođenom sredinom prošlog vijeka to mnogo znači – rekao je Đurić.

Od Sidneja do Jajca, publika prepoznaje iste stvari

„Đurologija“ se oslanja na svakodnevne situacije, navike i male nelogičnosti koje publika prepoznaje bez obzira na to gdje živi. Upravo je to, prema Đurinim riječima, razlog zbog kojeg predstava izaziva slične reakcije u različitim dijelovima svijeta.

– Svuda ljudi jednako reaguju na ‘Đurologiju’. Apsolutno svuda, od Sidneja do Los Anđelesa, ljudi prepoznaju svoje svakodnevne rutine i događaje o kojima nakon predstave počnu razmišljati na potpuno drugačiji način – istakao je.

Dolazak na festival koji ove godine odaje počast pokretu New Primitives otvorio je i pitanje slobode duha, otpora malograđanštini i društvenih vrijednosti koje su obilježile rad njegove generacije.

Đuro kaže da su pripadnici tog pokreta bili, a vjeruje da su i danas, borci za sve oblike slobode. Sarajevo u kojem su stvarali pamti kao sredinu čija je snaga bila u različitostima.

– Živjeli smo u predivnoj miješanoj sredini i prepoznavali svu tu raznolikost kao kvalitet. Nažalost, sve ono čime smo se bavili u svojim najcrnjim predviđanjima ostvarilo se. Još samo nekoliko naših skečeva nije postalo stvarnost. Neki od njih su blizu ‘ostvarenja’, recimo raspad Evropske unije – rekao je uz smijeh.

Politička stvarnost nadmašila skečeve

Govoreći o tome koliko je danas moguće koristiti satiru u borbi protiv podjela i ekstremizma, Đurić ocjenjuje da je stvarnost postala toliko apsurdna da autorima ostavlja malo prostora za dodatno pretjerivanje.

– Danas Nadrealisti ne bi imali šta da rade. Sve što se dešava i što možemo da pratimo već je toliko nadrealno, ludo i satirično samo po sebi da ne znam šta bi čovjek tu još mogao da doda – kazao je.

Prema njegovom mišljenju, prizori iz političkog života danas često nadmašuju ono što je nekada zamišljeno kao televizijska satira.

– Stvarni snimci iz nekog parlamenta već su sami po sebi smješniji od mnogih skečeva Nadrealista. Da ne govorim o tome da likove kakvi se danas pojavljuju u politici nekada ne bismo mogli ni da koristimo u Nadrealistima, jer bi tada djelovali kao pretjerivanje – dodao je.

U razgovoru se osvrnuo i na budućnost antifašizma, u kontekstu istorijskog revizionizma i novih podjela na prostoru bivše Jugoslavije.

– Iskreno, volio bih da pojam antifašizma ostane na nivou sjećanja, ali, nažalost, toliko je povoda u svijetu i kod nas da se on ne može i ne smije ugasiti – poručio je Đurić.

Umjetnost pod pritiskom, zajedništvo kao oslonac

Iako svojim radom u glumi, muzici i režiji povezuje ljude širom regiona, Đuro ne smatra da su kultura i umjetnost same po sebi garancija iskrene solidarnosti. Upozorava da i one mogu postati prostor za nametanje poželjnih stavova i stvaranje podjela.

– Kultura i umjetnost danas postaju sredstva za plasiranje svega i svačega. Romantike više nema nigdje, pa čak ni u umjetnosti. Sve postaje oružje u rukama medija koji nas na različite načine pokušavaju ‘programirati’ šta treba da mislimo i šta je ispravno, a šta nije – smatra Đurić.

Posebno problematizuje davanje prednosti umjetnicima zbog njihovih stavova, kao i odnos prema onima koji misle drugačije. Ipak, vjeruje da postoje autori čiji rad i dalje uspijeva da poveže publiku i prevaziđe podjele.

– Ipak, znam da još postoje iskreni umjetnici koji na pravi način povezuju ljude na našim prostorima svojim koncertima, nastupima, izložbama… I znam da će to pobijediti. Pravda uvijek pobjeđuje – rekao je.

Na pitanje kako manji gradovi poput Jajca mogu zadržati mlade i razvijati živu kulturnu scenu, Đurić odgovara da to nije samo lokalni izazov. Centralizaciju vidi kao globalni problem, a prostor za promjene pronalazi u snažnijem povezivanju ljudi.

– Smisao treba pronaći u lokalnoj sredini, zajedništvu i povezivanju ljudi – zaključio je Đuro, prenosi Akta.ba.