Magazin

VOLITE HLADNA JUTRA, KIŠU I RANI ZALAZAK SUNCA? Evo šta stoji iza toga, psiholozi dali zanimljivo objašnjenje

Dok se većina ljudi početkom septembra hvata za posljednje dane ljeta, postoje oni koji jedva čekaju da temperature padnu. Prijaju im hladna jutra, slojevito oblačenje, raniji zalasci sunca, duge večeri kod kuće i osjećaj da se život pomalo usporava.

jesen
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ako ste među njima, vjerovatno već razmišljate o prvim kaputima, čizmama, toplim napicima, praznicima i decembru. I nije nužno riječ samo o tome da vam je ljepša estetika jeseni i zime.

Psihološka istraživanja pokazuju da godišnja doba mogu da utiču na naše raspoloženje, ponašanje, pažnju i način na koji doživljavamo svakodnevicu. Na čovjeka ne utiču samo temperatura i količina dnevne svjetlosti, već i promjene u društvenim ritualima, navikama i asocijacijama koje povezujemo sa određenim dijelom godine.

Zato ljubav prema jeseni i zimi može da govori nešto zanimljivo o tome šta nam prija u načinu na koji je život organizovan tokom hladnijih mjeseci.

Možda vam više prija osjećaj strukture

Jedna od zanimljivijih stvari kod jeseni jeste to što ona predstavlja vrlo jasan prelaz.

Ljeto je često povezano sa spontanošću, putovanjima, promjenama rasporeda, kasnim izlascima i osjećajem da se stalno nešto dešava. Jesen, nasuprot tome, vraća rutinu.

Počinju škola i posao u ustaljenom ritmu, ljudi se vraćaju svojim obavezama, dan dobija jasniju strukturu, a aktivnosti se sve više sele u zatvoreni prostor.

Ako vam taj prelaz prija, moguće je da vam jednostavno odgovara predvidljiviji ritam svakodnevice.

To ne znači da ste dosadni ili da ne volite spontanost. Naprotiv, istraživanja o sezonskim promjenama pokazuju da godišnja doba mogu da menjaju čitav niz naših ponašanja i kognitivnih procesa, pa nije neobično da ista osoba različite dijelove godine doživljava potpuno drugačije.

Pročitajte još

Hladnoća vam možda ne smeta koliko drugima

Postoje i sasvim konkretne individualne razlike u tome kako doživljavamo temperaturu.

Nisu svi ljudi jednako osetljivi na hladnoću, toplotu i promjene vremena. Nekome je deset stepeni razlog da obuče sve što ima u ormaru, dok drugome predstavlja idealnu temperaturu za šetnju.

Zato ono što je jednoj osobi prehladno za život, drugoj može biti savršeno.

Možda ste jednostavno među ljudima kojima više odgovara hladnija sredina. U tom slučaju vaš entuzijazam zbog jeseni nema mnogo veze sa karakterom, već sa tim kako vaše telo doživljava temperaturu i promenu okruženja.

Ljubav prema jeseni ne mora da znači da volite monotoniju. Može biti upravo suprotno.

Jesen je period velike promjene. Menja se temperatura, priroda dobija nove boje, mijenja se garderoba, dnevna svjetlost, raspored i način na koji provodimo vrijeme.

Nekim ljudima upravo taj osjećaj prelaska iz jedne faze u drugu prija.

Zanimljivo je i to da se naše estetske preferencije mogu menjati sa godišnjim dobima. Istraživanja su pokazala da se tokom jeseni menjaju i određene preferencije prema bojama, što se može povezati sa vizuelnim iskustvima i asocijacijama koje imamo na jesenje okruženje.

Dakle, čak ni ono što nam je lepo nije nužno potpuno odvojeno od sezone u kojoj se nalazimo.

A šta ako jedva čekate baš zimu?

Ako vas posebno raduju decembar, sneg, hladnoća i kratki dani, moguće je da vam ne prija samo vreme već čitav paket koji dolazi sa njim.

Zima ima mnogo snažnih rituala. Tu su praznici, ukrašavanje doma, okupljanja, pokloni, određena hrana, muzika, filmovi i porodične tradicije.

Zato možda ne volite hladnoću samu po sebi. Možda volite značenje koje ste joj pridružili.

I upravo zbog toga dvoje ljudi može stajati na istoj ulici, na istoj temperaturi od pet stepeni, i imati potpuno različitu reakciju.

Jednom je užasno hladno.

Drugom je konačno počelo njegovo vrijeme.

Sezona može da utiče i na koncentraciju

Sezonske promene nisu povezane samo sa raspoloženjem.

Istraživanja ukazuju da se tokom različitih dijelova godine mogu menjati i određeni aspekti kognitivnog funkcionisanja.

U jednoj studiji na zdravim mladim odraslim osobama održavanje pažnje bilo je najbolje tokom zime, dok je radna memorija u istoj grupi bila najbolja tokom jeseni.

To, naravno, ne znači da su ljudi koji vole zimu pametniji.

Ali pokazuje da je naš mozak deo organizma koji reaguje na promene okruženja i da godišnje doba nije samo kulisa u kojoj živimo, prenosi Ona.

Bonus video: