Glavne grupe hrane uključuju voće, povrće, krtolasto povrće, cjelovite žitarice i mahunarke, uz umjerenu konzumaciju orašastih plodova, sjemenki, tofu-a i biljnih mlijeka.
Prednosti ovakve ishrane su brojne – naučna istraživanja pokazuju da može značajno smanjiti rizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja i određenih vrsta raka. Osobe koje se hrane pretežno biljno često imaju niži indeks tjelesne mase, bolje varenje, više energije i smanjene upalne procese u organizmu. Pored zdravstvenih benefita, kompletna biljna ishrana pozitivno utiče i na životnu sredinu, jer smanjuje potrošnju prirodnih resursa i emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Iako prelazak na biljnu ishranu može djelovati kao izazov, uz pravilan pristup i balansirane obroke, možete uživati u ukusnim, hranljivim jelima i dugoročno poboljšati svoje zdravlje i dobrobit planete.
Ishrana danas – zdravlje sutra
Revolucionarno istraživanje koje su sproveli Harvard T.H. Chan School of Public Health, Univerzitet u Kopenhagenu i Univerzitet u Montrealu potvrdilo je ono što mnogi stručnjaci već dugo nagovještavaju: način ishrane danas može značajno uticati na kvalitet života u starosti.
Studija koja je trajala 30 godina obuhvatila je više od 105.000 odraslih osoba i otkrila da su oni koji su se hranili pretežno biljnim namirnicama, uz umjeren unos zdravih životinjskih proizvoda i ograničavanje ultraprerađene hrane, imali znatno veće šanse da dožive 70. godinu bez ozbiljnih hroničnih bolesti, uz očuvano fizičko, mentalno i kognitivno zdravlje.
Koji način ishrane podstiče dugovječnost?
Istraživači su analizirali osam dobro poznatih modela ishrane:
Alternative Healthy Eating Index (AHEI) – naglašava unos voća, povrća, žitarica, orašastih plodova i zdravih masti, uz ograničavanje crvenog mesa, rafinisanih žitarica i šećera.
Alternativna mediteranska ishrana (aMED) – bazira se na maslinovom ulju, orašastim plodovima, žitaricama i umjerenoj konzumaciji ribe.
DASH dijeta – poznata po snižavanju krvnog pritiska, fokusira se na voće, povrće i nemasne mliječne proizvode.
MIND dijeta – kombinacija mediteranske i DASH dijete, osmišljena za očuvanje zdravlja mozga.
Healthful Plant-Based Diet Index (hPDI) – naglašava kompletne biljne namirnice i izbjegava prerađenu biljno baziranu hranu.
Planetary Health Diet Index (PHDI) – uzima u obzir i ljudsko zdravlje i zaštitu životne sredine, fokusirajući se na biljne izvore hrane uz minimalan unos životinjskih proizvoda.
EDIP i EDIH – procjenjuju kako određene ishrane utiču na upale i insulinsku rezistenciju.
Bez obzira na specifične razlike, svi ovi režimi ishrane favorizuju biljne namirnice i povezani su s boljim zdravstvenim ishodima.
Opasnosti ultraprerađene hrane
Studija je dodatno potvrdila štetnost ultraprerađene hrane – poput prerađenog mesa, gaziranih pića i proizvoda s vještačkim aditivima, koji su povezani s lošijim ishodima po zdravlje i smanjenim šansama za zdravo starenje – ultraprerađena hrana je neprijatelj dugovječnosti.
Ova hrana nije samo prazna kalorijska bomba – ona može imati ozbiljne posljedice po zdravlje na duže staze. Redovan unos ovih proizvoda, poput pakovanih grickalica, instant obroka, gaziranih pića i industrijskih slatkiša, povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja i čak neurodegenerativnih bolesti. Osim što su siromašni hranljivim materijama, ovi proizvodi često sadrže visoke nivoe dodanih šećera, zasićenih masti i veštačkih aditiva, koji mogu izazvati upalne procese u tijelu i narušiti metabolizam. Umjesto njih, bolji izbor su prirodne, minimalno prerađene namirnice koje pružaju tijelu potrebne vitamine, minerale i antioksidanse, doprinoseći dugovječnosti i vitalnosti.
Kako poboljšati ishranu za dugovječnost?
Od svih ispitivanih režima ishrane, AHEI je pokazao najjaču povezanost sa zdravim starenjem. Osobe s najvišim AHEI rezultatima imale su 86 odsto veće šanse da u dobrom zdravstvenom stanju dočekaju 70. godinu i 2,2 puta veću vjerovatnoću da do 75. godine zadrže vitalnost u odnosu na one s najnižim rezultatima.
Ako želite da povećate šanse za dug i zdrav život, najbolji korak je povećanje unosa biljnih namirnica i smanjenje prerađene hrane. To može značiti zamjenu nezdravih užina kompletnim namirnicama, povećanje unosa vlakana i usvajanje principa mediteranske ishrane. Univerzalna dijeta ne postoji, zdrav način ishrane se može prilagoditi individualnim potrebama, prenosi Telegraf.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu