Ljekari Dječje bolnice su tim malenim herojima, koji su i dalje u inkubatorima, omogućili kontakt sa roditeljima u specijalno kontrolisanim uslovima. Soba je opremljena potrebnim aparatima i roditelji tu mogu da uzmu svoje dijete u naručje i prislone ga uz tijelo, što je, kako navode stručnjaci, izuzetno bitno za razvoj prevremeno rođene djece. Ova soba otvorena je u saradnji Instituta sa Udruženjem roditelja prevremeno rođene djece “Optimistik”.
Jedan od malenih heroja koji se prvi put našao u naručju mame je i Kosta, kojeg je Kristina Šereš (30) donijela na svijet na kraju šestog mjeseca trudnoće i koji je pri rođenju imao 760 grama. Kristina kaže da je prijevremeni porođaj bio izuzetno stresan za porodicu, ali da se mnogo toga promijenilo kada su ljekari omogućili njoj i suprugu da maze Kostu u inkubatoru.
To je prava ljekarska magija. Omogućili su nam da mazimo Kostu, da ga držimo za rukice, da mu pričamo… Smirim se ja, smiri se on, puls nam se ujednači i počeo je da reaguje na moj i suprugov glas i da okreće glavicu – priča majka.
Na pitanje kako izgleda osjećaj kada je prvi put uzela sina u naručje, Kristina nije mogla da odgovori, već je zaplakala.
Kosta napreduje dobro i sad ima 1.070 grama, a u inkubatoru dobija sve potrebne terapije i može da se mazi sa mamom na svaka tri sata, a sa tatom Petrom (31) u vrijeme posjete.
– Nakon prevremenog porođaja javlja se ogroman strah i osjećaj bespomoćnosti, ali kada su nam ljekari dozvolili da ga mazimo stekli smo osjećaj da pomažemo Kosti. Tu smo dok se hrani, dok prima terapije i taj naš dodir je nezamjenljiv i neprocjenjiv. Upravo nam zato uopšte ne pada teško da se na svaka tri sata oblačimo u specijalna odijela, dezinfikujemo… – priča Kristina.
Načelnica Službe za neonatologiju prof. dr Aleksandra Doronjski priča da u Institutu za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Vojvodine postoji duga tradicija liječenja i njege bolesne novorođenčadi gdje se pored savremenih dijagnostičko-terapijskih postupaka primjenjuju i savremene metode pristupa u njezi novorođenčadi, a jedna od njih je i kontakt roditelja i beba metodom koža na kožu.
– Ovaj metod pomaže bebi da se prilagodi životu van materice i veoma je važan kao podrška majkama za započinjanje dojenja i stvaranje bliskog i prisnog odnosa sa bebom. Mnogi stručni i naučni radovi su pokazali da kontakt koža na kožu pomaže bebama i majkama da se opuste, reguliše brzinu otkucaja bebinog srca i disanja neposredno nakon rođenja, stimuliše varenje i poboljšava apetit, reguliše temperaturu, omogućava kolonizaciju bebine kože dobrim bakterijama sa majke pomažući time u borbi protiv infekcije, stimuliše produkciju i otpuštanje hormona koji podstiču stvaranje mleka – kaže prof. dr Doronjski. Ističe da je kontakt koža na kožu važan za zdrave bebe i majke, a još je važniji kada su bebe bolesne, hospitalizovane i kada mame i tate nisu stalno sa njima.
– Oboljelim bebama kontakt sa majkom koža na kožu poboljšava zasićenost krvi kiseonikom, smanjuje nivo hormona stresa tokom bolnih procedura, podstiče osjećaj gladi, poboljšava rast, skraćuje vrijeme boravka u bolnici… – kaže ona.
Prema njenim riječima, što je beba manja, nezrelija i bolesnija, potrebno je više podrške životnim funkcijama, što znači da je po pravilu u inkubatoru.
– Ljekari i sestre koje učestvuju u liječenju i njezi bebe prepoznaju momenat kada se ovako bolesna beba može i tokom liječenja staviti majci na grudi. Nakon razgovora tokom koga se roditeljima objašnjava značaj stavljanja bebe na kožu roditelja, roditelji se podstiču da bebu uzmu u naručje i da joj pruže komfor i emotivnu podršku kroz produženi kontakt koža na kožu. Tako roditelji stiču i prva iskustva o ponašanju svoje bebe, a majke dobijaju stimulus za dojenje – objašnjava prof. dr Doronjski.
Akcija za nabavku namještaja u Dječjoj bolnici
Za poboljšanje uslova rada ljekari nesebičnu pomoć dobijaju od raznih institucija i udruženja, kao što je Udruženje roditelja prijevremeno rođene djece “Optimistik” koje je pokrenulo akciju prikupljanja sredstava za namještaja za Odjeljenje pedijatrijske intenzivne njege u Dječjoj bolnici. Za kupovinu namještaja potrebno je oko 600.000 dinara.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu