On dodaje da je prostodušni dobri svijet ovog područja ostao začuđen, pitajući se ko će sa „suve planine“ napojiti tri hiljade skijaša, kada ni dobri domaćini već decenijama nemaju pitku vodu, a „blago“ im pije iz cisterne čija cijena je ravna jednom karatu zlata.
– Umjesto da se vlast bavi rješavanjem osnovnih životnih pitanja i problema stanovništva koje živi na Manjači, oni su se dosjetili da već isprobanom metodom, tik pred izbore, narodu mažu oči velikim projektima i velikim ciframa, zaboravljajući da je ovo Kočićeva zemlja u kojoj laž nikada nije živjela – poručuje Dubravac.
On pita šta bi se desilo na Manjači kada bi se 53 miliona uložila u novu infrastrukturu, zamijenila postojeća za 21. vijek sramotna niskonaponska mreža, obezbijedilo kvalitetno vodosnabdijevanje dostojno živog čovjeka, izgradili putevi?
– Mnogi bi po bijelom svijetu raseljeni ljudi, poželjeli da se vrate svojim ognjištima na Manjaču. Školom bi odjekivala dječija graja i smijeh, na Manjači bi se tražio plac više, ali ne za predizborne šatore i zborovanje, nego za gradnju kuće i osnivanje porodice – tvrdi Dubravac i dodaje da je 2019. godine tadašnja gradska uprava prihvatila temeljnu studiju izvodljivosti u kojoj su prikazane prednosti i nedostaci platoa Manjače kao dobrog potencijala za razne djelatnosti, osim da bude zimski skijaški centar jer ne ispunjava ni minimalne uslove: nema nadmorsku visinu, pripada zapadnim dinaridima, sastavljena je od dolomitskih stijena, u sastavu tla preovladava krečnjak, zemljište je porozno, prepuno vrtača i pećina, ne zadržava vlagu pa tako ni vještački snijeg.
– Planinski turizam na Manjači, prema ovoj studiji, podrazumijeva planinski biciklizam, zbog stijena alpinizam, zbog prostranstva ljetni kamp sa avanturističkim sadržajem, zbog Zmijanja i Kočića kulturno – istorijski, a zbog najdublje pećine u Evropi i speleološki turizam. Pomenuta su i seoska domaćinstva i veliki potencijal za agro-turizam. Predviđena su arheološka istraživanja jer su uočena prastara groblja i stećci – kaže Dubravac i dodaje da se, za sada, od svega navedenog jedino jezero Šljivno počelo koristiti kao neka vrsta izletišta, ali nažalost, bez riješenih osnovnih uslova, na primjer − mokrog čvora.
– U cijelom svijetu skijališta ispod 1500 metara nadmorske visine proglašavaju se neperspektivnim i prestaju sa radom upravo zbog klimatskih promjena. Najviši vrh Manjače je jedva 1293 m n/m – ističe Dubravac i podsjeća na još neka velika obećanja ove današnje vlasti, projekata i višemilionskih cifara.
– Pred Opšte izbore 2010. godine je bio najavljen projekat „Klekovača“ sa oko 350 miliona eura ulaganja, epohalan razvoj zapostavljenih mjesta, svjetski ski-centar, nova radna mjesta i sve je to trebalo biti završeno do 2022. godine, a centra još nema – rekao je Dubravac.
– Narod je danas, više nego ikad, gladan istine i pravde. U takvim okolnostima preostaje mu samo jedno – oktobar, olovka, papir i konačno preuzimanje sudbine u svoje ruke – zaključio je Dubravac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu