Ovo je jedan od zahtjeva konsultativnog sastanka predstavnika marginalizovanih grupa građana sa skupštinskim komisijama za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost polova, koji je održan na inicijativu neformalnog Antidiskriminacijskog foruma Brčko i uz podršku Misije OEBS-a u BiH.
U Brčkom imamo primjere nedostajuće pravne regulative, kao što je zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom ili neprimjenjivanje Zakona o pravima nacionalnih manjina. S druge strane, imamo pravne akte koji se ne odnose dovoljno na određene kategorije, kao što su zakoni koji se tiču oporezivanja u pogledu marginalizovanih grupa pa imamo situacije da im se humanitarne pomoći obiju o glavu – rekla je Ana Kotur – Erkić, iz Antidiskriminacijskog foruma.
Ona dodaje da je veoma bitno da se predstavnicima bilo koje marginalizovane grupe omogući učešće u donošenju propisa koji ih se tiču.
Nenad Kojić, predsjedavajući Komisije za zaštitu ljudskih prava smatra da učešće predstavnika marginalizovanih grupa građana u zakonodavnoj aktivnosti ne predstavlja problem.
– Na to nas obavezuju međunarodne konvencije i to je dobro rješenje jer pripadnici marginalizovanih grupa najbolje znaju šta su njihove potrebe – rekao je Kojić.
On je pojasnio da su konsultacije o učešću marginalizovanih grupa u procesima odlučivanja i izradi zakonskih akata, pravima nacionalnih manjina i pitanjima rodne ravnopravnosti nastavak saradnje dvije skupštinske komisije sa predstavnicima organizacija koje okupljaju građane ranjivih gupacija.
– U decembru prošle godine donijeli smo zaključak koji je obavezao skupštinske komisije na kontinuiran rad sa izabranim predstavnicima nevladinih organizacija koje okupljaju ranjive grupe građana i ovo je nastavak te saradnje – rekao je Kojić.
Najvećim problemom marginalizovane grupe garađana smatraju zapošljavanje, jer Brčko nema zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida.
Lidija Ljubojević, predsjedavajuća Komisije za ravnopravnost polova smatra da ne postoje zakonske prepreke za zapošljavanje invalida, ali da zajednica treba da pokaže više empatija prema tim osobama.
– Zakon ne spriječava zapošljavanje takvih osoba niti predstavnika nacionalnih manjina, jer svi oni imaju pravo kroz međunarodne konvencije i zakone i ako ih nemamo u Brčkom imamo ih na nivou BiH kao krovne zakone – rekla je Ljubojevićeva.
Todorka Jovanović, član Vijeća za nacionalne manjine u PS BiH i predsjednica Udruženja Makedonaca „Vardar“ u Brčkom pozvala je predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti Distrikta na primjenu Zakona o nacionalnim manjinama BiH.
– Predložila bih zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da se počne primjenjivati Zakon o nacionalnim manjinama u Brčkom. Petnaest godina postoji taj zakon, međutim Brčko ga ne primjenjuje. Nije dovoljno da u Skupštini imamo samo dva poslanika, a pitanja nacionalnih manjina ostaju neriješena – rekla je Jovanovićeva. Podsjetila je na zakonsku obavezu lokalnih zajednica da svojim budžetima obezbjede novac za rad udruženja nacionalnih manjina i istakla da za razliku od entiteta Brčko još uvijek ne ispunjava tu obavezu.
Trpe diskriminaciju
Marginalizovane grupe su sva ona lica koja u nekom trenutku trpe diskriminaciju po osnovu neke svoje karakteristike.
– Bitno je naglasiti da svaki čovjek u BiH može doći u poziciju da bude na neki način marginalizovan i to onog trenutka kada ne može ostvariti svoje pravo na adekvatan način, onako kako je to pravnim aktima zagarantovano – pojasnila je Kotur – Erkić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu