Načelnik opštine Petrovac, Zlatko Hujić, nedavno je, došavši na ideju da se u napuštenoj farmi u naselju Lipa otvori migrantski centar, rekao da na toj lokaciji, osim puta, nema nikave infrastukture.
Treba uvesti vodu, dovesti struju, pa ako neko ima silne milione da ih u to uloži, neka mu bude – izjavio je Hujić.
S obzirom na protivljenje lokalnog stanovništva, pitanje je da li će srpsko selo Lipa zaista dobiti nove stanovnike, ali milioni za infrastrukturu, po svemu sudeći, ne bi bili prepreka za to. EU ima milione i spremna je da ih uložiti, samo da kolone migranata zadrži podalje od svojih granica.
Na kraju priče, ako ulože novac u elektromrežu ili vodovod u Lipi, ta bi infrastruktura, kada „gosti“ odu, ostala mještanima.
Milioni, milioni, milioni
– Sa ekonomskog, kao i sa stanovišta razvoja zajednice, takva „računica“ zvuči sasim logično. Međutim, ne smijemo zaboraviti da odluke na kraju donosi politika, a tu svaka logika pada u vodu, pogotovo u godini izbora – kaže ekonomista dr Rajko Macura, profesor Banjaluka koledža.
Saglasan je da se i u milionima, koje zbog migranata iz EU stižu u BiH, možda, krije šansa za nove poslove, ali ključno je pitanje, kaže, kome će ti poslovi biti dodijeljeni.
Nedavno je Razvojna banka Savjeta Evrope donirala BiH milion evra za uređenje migrantskog centra u Hadžićima kod Sarajeva u napuštenoj kasarni. Od 2016. godine BiH je korisnica osam miliona evra vrijedne podrške, osigurane putem regionalnog programa “Podrška upravljanju migracijama sa fokusom na zaštitu”.
Evropska komisija je obećala dodatnih 6 miliona evra za finansiranje pomoći migrantima u BiH. Čak je i Češka spremna izdvojiti milion evra, ali za opremanje policijskih agencija u BiH, kako bi se migracije zaustavile.
Mektić: BiH rješava evropski posao!
Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, nedavno je na pres konferenciji u Banjaluci, u svom stilu izjavio da novac koji šalje EU „nije pomoć, nego naknada za posao koji BiH treba da uradi na rješavanju problema EU.“
U ovoj izjavi ima dosta istine, jer iako će većina novca od međunarodne pomoći biti utrošeno na hranu, zdrastvenu zaštitu, smještaj i druge potrebe migranata i izbjeglica, ipak će i domaće kompanije i pružaoci usluga „raditi posao“ koji će naplatiti, bilo da se radi o spremanju hrane, zdravstvenim uslugama ili građevinskim radovima na opremanju izbjegličkih centara.
– Pitanje je da li bi se naše kompanije „našle“ u tome, jer, prvo, društvena odgovornost kod nas još nije bitan faktor u poslovanju; sve se svodi na profit. U tom smislu pitanje je i da li oni koji daju novac ustvari najisplativije poslove dodjeljuju lokalnim kompanijama ili onima iz Evrope, sa kojima već imaju razvijenu saradnju i dobro iskustvo – kaže profesor Macura.
Dorijan Klasić, portparol UNHCR-a u BiH, tvrdi da lokalne zajednice mogu imati i koristi i benefite od otvaranja centara za izbeglice i migrante na njihovoj teritoriji.
– To može biti prilika za za zapošljavanje lokalnog stanovništva, ali i za poboljšanje nekih javnih usluga. U centrima u Delijašu kod Trnova, odnosno Salakovcu kod Mostara, zaposleno je nekoliko lokalnih stanovnika. Takođe, neka iskustva iz svijeta svjedoče da je otvaranje ovakvih centara prilika za poboljšanje zdravstvene zaštite ili infrastrukture – rekao je nedavno Klasnić za Srpskainfo.
Radna snaga? Ne hvala!
Iskustva iz razvijenih evropskih zemalja, poput Njemačke, koje su prethodnih godina primale migrante, između ostalog i zato što im je potrebna radna snaga, pogotovo na poslovima koje domaće stanovništvo izbjegava, u BiH je malo vjerovatan iz više razloga.
Niti migranti žele da ostanu u BiH, niti su ponude za posao primamljive kao u EU, bez obzira na to što se poslodavci, uprkos visokoj nezaposlenosti, žale na nedostatak radne snage. Pokazalo se to i kad su voćari, kojima nedostaje nekoliko hiljada berača, ponudili izbjeglicama iz Azije i Afrike privremeni posao, ali se ispostavilo da je problem njihov smještaj.
Na kraju, prihvatanjem hiljada migranata i izbjeglica, humanim odnosom prema njima, a pogotovo odgovornim upravljanjem migracijama, u čemu se BiH, istini za volju, do sada baš i nije iskazala, BiH može popraviti svoj imidž u svijetu i time posredno uticati na rast ekonomije. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je BiH u centar medijske pažnje došla upravo zato što ne upravlja migracijama kako treba, pa smo opet bliže potvrdi lošeg nego izgradnji dobroj imidža.
Ko će naseliti puste predjele
Rajko Macura podsjeća da istim putem i ka istom cilju kojim su krenuli migranti, trenutno „zaglavljeni“ u BiH, odavno već idu i naši građani i da sa prosječnom naseljenošću od 46 stanovnika po kvadratnom kilometru Republika Srpska ima sve više pustih predjela.
– Svijet je globalizovan i te će predjele neko naseliti, ali politika kod nas nema odgovora ni na taj izazov, kao što nema ni načina da zadrži svoje stanovništvo – kaže Macura.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu