Biznis

Mijenjaju zakon u OBEĆANOJ ZEMLJI: Šta donosi nova "karta prilika" za radnike u Njemačkoj

Veliki broj građana Srpske i Srbije priželjkuje da ode u Njemačku, u potrazi za bolje plaćenim poslom.

RADNIK BUŠI BETON HILTOVKOM
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Njima bi uskoro moglo da bude lakše da se zaposle i presele, i to zahvaljujući prvoj fazi reforme njemačkog Zakona o kvalifikacionoj imigraciji, koja se uvodi od novembra.

Cilj ovih izmjena je da privuku kvalifikovane radnike iz inostranstva, kako bi se u Njemačkoj riješio veliki problem nedostatka radne snage.

Reforme Zakona o kvalifikovanoj imigraciji će u Njemačkoj biti uvedene u tri faze. Prva se uvodi već ovog novembra, dok preostale dvije na snagu stupaju u martu, a potom i u junu 2024. godine. Procjene su da bi jednostavnija pravila mogla da povećaju broj radnika van EU u Njemačkoj za 60.000 godišnje.

Očekuje se da će prve faze ove reforme omogućiti radnicima iz trećih zemalja, dakle onih koje nisu članice EU, jednostavniji dolazak, odnosno preseljenje u Njemačku, piše Blic.

Zakon o kvalifikovanoj imigraciji, tačnije njegove reforme, prvenstveno se odnose na radnike sa stručnom obukom, ne nužno akademskom.

Pročitajte još

Međutim, svakako će i radnici s visokim obrazovanjem u Njemačku moći da odu po novim, blažim pravilima.

Njemačka uvodi “kartu prilika” ili ti “chancenkarte”. Ta karta će funkcionisati po sistemu bodovanja, a na taj način će se omogućiti lakše zapošljavanje radnicima koji imaju određene posebne vještine.

U obzir će se uzimati kvalifikacije, radno iskustvo, znanje njemačkog jezika, veze s Njemačkom poput članova porodice koji u njoj žive, kao i godine. Svake godine postojaće određene kvote, koje će zavisiti od industrija u kojima su potrebni radnici.

Tri od četiri uslova

Ko planira da ode u Njemačku, moraće da ispunjava tri od četiri uslova za “kartu prilika”. Uslovi su da potencijalni radnik ima diplomu ili stručnu obuku u oblasti u kojoj želi da radi, tri godine iskustva, znanje njemačkog jezika ili prethodni boravak u zemlji, dok je posljednji uslov da radnik ima najviše 35 godina.

Iako već postoje vize za one koji već traže posao u ovoj, za mnoge građane Srbije, obećanoj zemlji, “karta prilika” trebalo bi da olakša, a samim tim i ubrza proces zapošljavanja. Iako je dosad praksa uglavnom bila takva da građani koji odlaze već imaju unaprijed pronađen posao, ova reforma će im omogućiti da borave u zemlji dok traže posao ili pripravnički staž, a ne da se, kao dosad, prijavljuju iz inostranstva. Ipak, ti potencijalni radnici moraju da dokažu da imaju mogućnost da plate sve troškove života u Njemačkoj dok čekaju na posao.

Njima će biti omogućeno da ostanu u državi čak godinu dana dok su u potrazi za zaposlenjem, dok su sad građani zemalja koje nisu EU članice, bez vize u Njemačkoj mogli da borave najviše 90 dana uzastopno.

Dok traže posao s punim radnim vremenom, moći će da se zaposle na mjestu gdje će raditi najviše 20 sati nedjeljno.

FOTO: SNEŽANA KRSTIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SNEŽANA KRSTIĆ/RAS SRBIJA

Ono što je vjerovatno najvažnije velikom broju radnika koji žele da odu “preko” je činjenica da će, zahvaljujući ovoj reformi, u Njemačkoj lakše moći da se zaposle radnici sa srednjom stručnom spremom ili iskustvom u određenoj oblasti, bez obzira na to da li imaju fakultetsku diplomu. Takođe, Njemačka će, za razliku od dosadašnje striktne prakse, priznavati radno iskustvo i stručne kvalifikacije koje je radnik stekao u svojoj domovini.

1,74 miliona slobodnih radnih mjesta

Kao što smo već naveli, radnici više neće morati da traže posao u svojoj državi, pa se presele u Njemačku – već će moći to da rade odande.

Takođe, stranci koji su visokoobrazovani i već imaju ponudu za posao, moći će lakše da dobiju stalni boravak i dovedu svoje porodice.

Njemačka je odlučila da ublaži pravila zbog nedostatka kvalifikovane radne snage.

A kad govorimo o nedostatku radnika, broj koji u ovoj državi nedostaje izuzetno je veliki – u 2022. godini, kad je nedostatak bio na vrhuncu, u Njemačkoj je, prema podacima Instituta za istraživanje zapošljavanja, bilo oko 1,74 miliona slobodnih radnih mjesta.

Minhenski istraživački institut IFO takođe je utvrdio da najviše radnika fali u uslužnom sektoru, konkretno u industriji smještaja, ali potrebne su i zanatlije, ostali ugostitelji, medicinske sestre, njegovatelji. Što se tiče visokoobrzovanih radnika, traže se naučnici i ljekari.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu