Tako bi Banjaluka mogla da postane prvi grad u BiH koji bi aktivno radio na razvrstavanju otpada, koji bi se reciklirao (naprimjer konzerve, aluminijum, željezo) u pravljenje bicikala, koje bi građani kasnije iznajmljivali, a samim tim bi se i emisija gasova smanjivala i promovisao zdraviji način života.
To je samo jedna od mogućnosti i dobrobiti kolektivnog razvrstavanja otpada. Svaki građanin bi trebao uz maksimalnu podršku lokalne vlasti krenuti od svoga dvorišta, pa do svoga naselja, gdje bi krajnji rezultat ovoga bio, pored smanjenja cijene komunalnih usluga, smanjenje deponija i trajno rješenje za budućnost bez deponija.
Solarne klupe i uopšte korištenje solarne energije u gradu bi itekako dalo jednu novu dimenziju evropskog grada, kao i pravi primjer borbe za životnu sredinu, takođe i u procesu digitalizacije koja je aktuelna svugdje u svijetu. Naravno, Vrbas, kada bi svi za početak digli svijest o nebacanju otpada, zatim rješenja na lokalnom nivou, dobili bismo čistu rijeku čijim je obalama moguće šetati bez neugodnih mirisa, koje bi uz to pratilo rješavanje pitanja otpadnih voda.
Nadamo se, a i živimo za to da ćemo jednog dana moći reći da živimo u Banjaluci, najurednijem i najčistijem gradu zelenila i parkova na ovim prostorima!
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu