To može da se desi na dva načina: da Dom naroda BiH usvoji izmjene Izbornog zakona BiH koje je usvojio Predstavnički dok BiH, ili da ih nametne Kristijan Šmit.
Prva opcija je manje vjerovatna, jer su SNSD i HDZ protiv prijedloga zakona koji je došao iz SDA, a podržala ga opozicija iz Srpske. Kada je riječ o nametanju, zvanično to niko ne želi, ali je jasno da u srpskoj opoziciji ima onih koji se potajno nadaju tome, bez obzora na potencijalno zamršenu situaciju da se odluke Kristijana Šmita ne provode u RS.
Doduše, postoji i treća opcija da se vlast na niviou BiH sama dogovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i tako izbjegne bilo kakva nematanja i nove krize, ali je ta mogućnost na nivou statističke greške, naročito u godini lokalnih izbora.
U svakom slučaju, opozicionari u RS na prvu su odbili prijedlog Milorada Dodika da NSRS usvoji novi Izborni zakon RS koji bi RIK dao nadležnost da provodi izbore na nivou Republike. Dok bi se članovi Parlamentarne skupštine BiH i srpski član Predsjedništva BiH i dalje birali po Izbornom zakonu BiH, pod patronatom CIK BiH. Optužili su Dodika da na taj način izbjegava poštene i fer izbore.
Mazalica: Imaju svoje članove CIK
–Njima to ne odgovara zato što još imaju svoje članove CIK BiH, to su Jovan Kalaba i Vanja Bjelica Prutina preko kojih mogu da utiču i pokušavali su da utiču na izbore u RS. Za RS bi u svakom slučaju bilo bolje vratiti bilo koju nadležnost, ali samo zato što njihovi dojučerašnji članovi sjede u CIK, oni neće podržati takvo vraćanje nadležnosti. To je politička kratkovidost – kaže za Srpskainfo poslanik SNSD u NSRS Srđan Mazalica.
U potpunosti podržava namjeru Dodika i lidera ostalih partija za donošenje novog izbornog zakona Srpske i smatra da bi on bio potpunosti ustavan. Kao što bio usklađen i sa Izbornim zakonom BiH koji u svom prvom članu kaže da utvrđuje izbore za članove PS BiH i članove Predsjedništva BiH, te samo utvrđuje principe za provođenje izbora na drugim nivoima.
–Što govori da je prvobitna intencija zakonodavca bila da IZ BiH uredi samo izbore za nivo BiH. Međutim, kasnijim intervencijama su dodavani članovi zakona kojim su praktično prenesene nadležnosti sa nivoa entiteta na nivo BiH. Treba podsjetiti da su mnoge stvari, kao što je organizacija izbornih jedinica u RS, već uređene Izbornim zakonom RS. Taj zakon već postoji, on uređuje važne stvari za izbore poput toga koliko će poslanika predstavljati koje dijelove Republike. To nije beznačajna stvar. Samo što treba vratiti RIK nadležnost u smislu provođenja izbora za ove nivoe vlasti koje sada radi CIK BiH – zaključuje Mazalica.
Šehić: Ne možeš vratiti ono što nisi imao
Međutim, bivši član CIK BiH Vehid Šehić tvrdi da je “nemoguće vratiti nadležnost koju nikad niste imali”. Istina je, kaže Šehić, da Srpska ima svoj Izborni zakon i RIK, ali podsjeća da je Izborni zakon BiH definisao nadležnosti CIK. A, tu je i Aneks 3 Dejtonskog sporazuma koji govori o provođenju izbora u BiH.
-Tamo jasno stoji da će OEBS formirati privremenu izbornu komisiju, doneti privremene propise i provoditi izbore za državni, entitetski nivo, a ukoliko tehničke mogućnosti dozvoljavaju i na kantonalnom i lokalnom niou. To će raditi sve do donošenja Izbornog zakona BiH nakon čega se odmah formirala CIK. Imala je 7 članova – 4 domaća i 3 strana. U Izbornom zakonu BiH jeste predviđeno postojanje i entitetskih izbornih komisija, što je u RS učinjeno, ali njene nadležnosti utvrđuje CIK BiH. Znači, može joj povjeriti da provodi određene izborne radnje – kaže Šehić za Srpskainfo.
Napominje da Aneksom 3 nikada nije bilo predviđeno da entitetske izborne komisije provode izbore.
-Tako da navodi da vraćaju određene nadležnosti ne stoje, jer ne možete vratiti ono što nikada niste imali. Mislim da je ovo više politička igra – zaključuje Šehić.
Topić: Dio paketa ucjena
Čak i da se desi da RS sama provede svoje izbore, postavlja se pitanje da li bi njihovi rezultati bili prihvaćeni u regionalnom i međunarodnom okviru?
– Rezultati tih izbora ne bi bili prihvaćeni. Ne bi bili nešto što se smatra legitimnim – smatra politička analitičarka Tanja Topić.
Ubijeđena je da je ova priča samo još jedno sredstvo “u paketu političkih ucjena”.
-Mislim da se time zateže situacija u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH, u smislu da se pošalje još jedna poruka međunarodnoj zajednici da se neće priznati bilo kakvo nametanje. Druga poruka je dosta cinična, ona se odnosi na politički karakter članova CIK. I to je bio povod za ovu stvar. Javna je tajna da su svi članovi CIK došli po nalogu određenih političkih stranaka. To je prihvatljivo za one partije koje imaju kontrolu nad članovima CIK. U slučaju RS išlo bi se u pravcu da se uspostavi potpuna kontrola nad RIK – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Ako ste demokrata, ako štitite Ustav, ako se zalažete za vladavinu prava, pita Topićeva, zašto nekome smeta da se uvede red u izborni proces “za koji i ptice na grani znaju da je u BiH kontaminiran i koruptivan”.
-To su te političke poruke koje zbacuju maske sa ponašanja političkih elita u BiH. Mislim da je osnova pojačavanje ucjenjivačkog potencijala da se usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH, da se otjeraju strane sudije i da se zateže i traži ta vrsta popuštanja – dodaje Topićeva.
“Kontroverzna opozicija”
Kada je riječ o opoziciji u RS, ona je mišljenja da su se opozicionari ponašali kontroverzno tokom čitavog prošlog izbornog procesa.
-Trebalo je da istraju u nastojanju da ne prihvate legitimnost izbora za koje su tvrdili da su bili plod korupcije. To je značilo da nisu trebali prihvatiti ni mandate koje su ipak prihvatili. Na jednom nivou su osporavali izborne rezultate, a na drugim nivoima to pitanje uopšte nisu postavljali – zaključuje Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu