Konkretno, Arnautović ih moli da preduzmu sve neophodno iz njihove nadležnosti i uloge „kao međunarodni faktor i medijator“ kako bi se zaštitila i očuvala ova institucija od neprimjerenih političkih pritisaka i zastrašivanja.
CIK smo zvanično pitali na koje konkretno pritiske misli i kakvu vrstu pomoći očekuje, ali za sada nismo dobili odgovor. Kako je prenijela FTV, Arnautović strahuje i od izmjena Izbornog zakona BiH, koje navodno dogovara nova vladajuća većina na nivou BiH.
Prema tom prijedlogu, u postupak imenovanja članova CIK uključio bi se i Dom naroda PS BiH, a iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CIK, isključuju se članovi koje je do sada imenovao predsjednik CIK i članovi komisije koje imenuje predsjednik VSTS BiH.
Da li su Arnautovićeve zamjerke na mestu ili ne, dalo bi se raspravljati. No, da li je normalno da institucija koja navodno teži političkoj nezavisnosti traži upravo političku zaštitu, i to od stranih ambasadora koji, možda s izuzetkom OEBS, nemaju nikakve veze s izborima?
– Zapitam se često gdje to osobe poput Suada Arnautovića, koje dokazano imaju gomile „putera na glavi“ po pitanju zloupotrebe prava i „obraz-đon“ po pitanju direktne povezanosti sa strankama i političarima, pronalaze inspiraciju i motive da glume zaštitnike prava i političke nepristrasnosti, ali odgovor nađem dosta brzo. Njihov motiv je u stvari politički zadatak kojeg su u proteklom vremenu tako marljivo radili pokušavši sve moguće i nemoguće manevre ne bi li uklonili SNSD i Milorada Dodika sa političke scene, ali im rezultat nije bio po volji jer su naprosto građani Republike Srpske glasali nadmoćnom većinom mimo njihove želje – kaže srpski delegat u Domu naroda BiH Snježana Novaković Bursać (SNSD).
Ističe da je trenutni sastav CIK izabran kršeći nekoliko članova Izbornog zakona od strane tadašnje većine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koju su činili SDA, PDP, SDS i DF, i on u svojoj strukturi, dodaje, vjerno odražava upravo tu „CIK većinu“, sa jasnim i čistim dokazima o političkoj povezanosti tada izabranih članova, a bez dokaza o njihovoj kompetentnosti.
– Taj slučaj je još jednom pokazao manjkavosti Izbornog zakona u dijelu koji se tiče izbora i mandata članova CIK i neophodne su izmjene kako bi se ove anomalije ispravile, te u konačnici došlo do kredibilnog i nezavisnog sastava ovog tijela – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.
Predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović takođe smatra da je obraćanje stranim ambasadorima „potpuno besmisleno i izvitopereno“.
– Odavno je ovo zemlja apsurda, paradoksalnih poteza, kao što je posljednji besmisleni prijedlog zakona dva člana Predsjedništva BiH o imovini, koji kao takav nikad neće proći, ili zaustavljanje korisnih zakona u vezi sa ukidanjem akciza, smanjenjem stope PDV, pomjeranjem granice za PDV obveznike ili nevjerovatnih inicijativa za kupovinu kumovskih zgrada. Zemlja u kojoj najbolje funkcionišu podjela plijena, fotelja i pozicija. Zemlja u kojoj se nameću zakoni potpuno nedemokratski, mimo domaćih institucija, podstiče ovako nevjerovatne zahtjeve da neko van domaćih zakonodavnih institucija obezbjeđuje i čuva pozicije u institucijama ove zemlje – kaže Borenović za Srpskainfo.
Bivši predsjednik CIK, a sada predstavnik Koalicije za fer i poštene izvbore „Pod lupom“, Vehid Šehić, kaže da ne bi nikad to radio, odnosno ne bi tražio podršku sa strane.
– Bio bih najsretniji da se traži podrška od građana birača. Izvjestan je pritisak na CIK, ali moram reći da je uvijek bio stranački pritisak na CIK, počev od 2002. kada smo preuzeli provođenje izbora u vlastite ruke. Problem može da bude jedino ako se podlegne političkom pritisku, pa nešto uradi što nije u skladu sa zakonima i aktima CIK. Svaka vlast, pa i u demokratskim državama, želi da ima određenu kontrolu nad institucijama. Uzmite Hrvatsku ili Srbiju, s kojima dijelimo zajedničku prošlost, vidjećete da toga ima i na pretek – kaže Šehić za Srpskainfo.
Govoreći o verziji novog Izbornog zakona BiH, kaže da je za njega neprihvatljiv novi način izbora i smjene članova CIK BiH.
– Neprihvatljivo je kolektivno smjenjivati svih sedam članova CIK. Može se jedino individualizovati odgovornost i ako kod nekog postoji neka vrsta odgovornosti, iza koje stoje činjenice, a ne rekla-kazala, to može da uradi Predstavnički dom BiH, koji je i izabrao članove CIK. Takođe, uvođenje Doma naroda u izbor CIK je neprihvatljivo iz prostog razloga što je aktivno i pasivno biračko pravo, građansko pravo koje ima svaki građanin kada napuni 18 godina. Ne vidim zašto uvoditi i Dom naroda u priču – dodaje Šehić.
Osuđuje i način na koji su političke partije na vlasti navodno planirale da formiraju komisiju za provođenje procedure izbora kandidata za članove CIK. Nju sada čine tri poslanika i tri delegata iz PS BiH plus dva člana koje delegira CIK i tri člana koja delegira VSTS; to su obično sudije koje rade po žalbama političkih subjekata.
– Sada odjednom nema ni dva člana iz CIK ni sudija. Ko je to toliko sposoban u Predstavničkom domu, ko tako dobro zna čitav izborni proces pa da može na prihvatljiv način procjenjivati ko zadovoljava kriterijume? To su neke stvari koje ne bi smjele da prođu jer izborni zakon je jedan od najvažnijih zakona u državi. On pokazuje stepen demokratije u svakoj državi. To je sigurno pokušaj kontrole rada CIK – zaključuje Šehić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu