Istraživanje je sproveo Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta Univerziteta u Banjaluci u devet centralnih osnovnih škola i dvije područne prošle godine, a obuhvaćeni su bili učenici prvih, drugih i trećih razreda, odnosno djeca uzrasta od šest, sedam i osam godina.
Koordinator pojekta Adriana Ljubojević je rekla da je uzrast koji je obuhvaćen istraživanjem najosjetljiviji period za rast i razvoj djece.
U tim godinama se stvaraju navike za budući način ishrane i za upražnjavnje fizičkih aktivnosti – rekla je ona.
Šestogodišnjaci
Objašnjava da upravo ti faktori utiču na njihov rast i razvoj i, naravno, tjelesnu težinu.
– Cilj i namjera ovog projekta je bila da ukažemo da već sada imamo veoma veliki procenat djece koja se nalaze u zoni koja nije dobra za njihovo zdravlje, zbog viška kilograma koje imaju – rekla je ona.
Ističe da to potvrđuju i dobijeni rezultati, odnosno da 15 odsto djece koja su učestvovala u istraživanju već u tim godinama ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je gojazno. Naglasila je da je zabrinjavajuće i to što su utvrdili da je procenat osnovaca koja se nalaze u ove dvije kategorije veći što su djeca starija.
– Kod šestogodišnjaka smo utvrdili da ima oko pet odsto djece s prekomjernom tjelesnom težinom i 2,9 odsto gojaznih i kada sabrete te dvije grupe dobijamo oko osam odsto šestogodišnjaka koji se nalazi u zoni izvan normalne tjelesne težine odnosno s viškom kilograma – navela je Ljubojevićeva.
Ishrana
Kod sedmogodišnjaka u ove grupe spada čak 13 odsto od ukupno testiranih.
– To je velika brojka za ovaj uzrast, pogotovo kada se uzme u obzir da oni trebaju biti najviše aktivni i da ishrana tog uzrasta najviše zavisi od onoga što im daju roditelji i što dobiju u školi. To su djeca koja još uvijek ne idu sama u prodavnice da sebi kupe hranu i koja jedu ono što im se da – rekla je ona i dodala da su rezultati istraživanja kod osmogodišnjaka poražavajući.
Tu je istraživanje pokazalo da 25 odsto ispitanih ima višak kilograma. Smatra da je više razloga uticao na takvo stanje.
– Tu je, prije svega, savremeni način života, djeca idu autom u školu i nudi ima se brza hrana. Osim toga, u školama i oko škola se nudi ishrana koja nije adekvatna za taj uzrast. Djeca sve više koriste telefone i sjede, ne igraju se. Nisu samo djeca kriva, kriv je i sistem u kome živimo. Mnogi od njih i nemaju mogućnost da izađu napolje, jer ispred zgrada u kojima ih dosta živi nema dvorišta. Da bi djeca otišla na neko igralište moraju roditelji biti s njima, koji realno nemaju vremena jer mnogo rade – precizirala je Adriana Ljubojević.
Fizičko vaspitanje
Istakla je da djeca tog uzrasta nemaju ni dovoljan broj časova fizičkog vaspitanja.
– Oni bi svaki dan u okviru nastave trebali imati čas fizičkog vaspitanja. Stručna lica bi s njima radili različite zadatke u školskim dvorištima. Isto tako, dvorišta bi trebala imati stimulativno okruženje tipa poligona za penjanje i provlačenje, koji bi stimulisali djecu na pokret u toku školskog odmora, a ne da sjede na klupama i putem telefona razmjenjuju slike ili da pričaju o video igricama – navela je ona.
Kazala je da su školama koje su učestvovale u ovom istraživanju poslali rezultate do kojih su došli.
– Na taj način oni imaju uvid u stanje njihove djece. Dalje je na njima i na višim instancama da se bave zdravljem đaka – zaključila je Ljubojevićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu