Osobe koje puše nargilu u prosjeku imaju veću tjelesnu težinu od nepušača, a češće obolijevaju i od dijabetesa i metaboličkog sindroma, pokazuju rezultati novijih istraživanja.
Ovaj zdravstveni problem sve je zastupljeniji, a ukoliko se ne prati i ne kontroliše, može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) snažno je preporučila da se lijekovi za liječenje gojaznosti ne koriste kod djece mlađe od 10 godina, navodeći da još nije dovoljno poznato kako bi jaki lijekovi mogli da utiču na njihovo zdravlje na duži rok.
Naučnici Škole javnog zdravlja Univerziteta u Minesoti došli su do zaključka da ljudi koji redovno jedu orahe imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Kada se govori o uzrocima gojaznosti, često se postavlja pitanje da li genetika ima presudnu ulogu. Nauka pokazuje da gojaznost nema samo jedan uzrok, ali da geni značajno utiču na način na koji tijelo reguliše tjelesnu težinu.
Zdrava ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i produženju životnog vijeka. Stručnjaci upozoravaju da određene namirnice mogu povećati rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska i gojaznosti.
Mnogi ljudi svakodnevno prave istu pogrešku odmah nakon buđenja, a da nisu svjesni koliko ta navika može negativno uticati na njihovo zdravlje. Naime, preskakanje doručka može izazvati niz ozbiljnih problema u organizmu, uključujući nakupljanje masnoće oko stomaka.
Država Nauru, malo ostrvo u Mikroneziji, danas se suočava sa jednim od najozbiljnijih zdravstvenih problema na svijetu.
Više od 60 odsto odraslih u BiH ima prekomjernu tjelesnu težinu, a gojaznost znatno povećava rizik od raka debelog crijeva, zbog čega stručnjaci tokom "Plavog marta" - mjeseca posvećenog prevenciji raka debelog crijeva, posebno ukazuju na značaj prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
Jedna vrsta hrane diže šećer i pritisak do plafona, odmah je izbacite iz zamrzivača.
Povodom 4. marta, Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti, stručnjaci upozoravaju da ova hronična bolest poprima razmjere globalne pandemije, ali i da je sve izraženiji javnozdravstveni problem u Republici Srpskoj.
Gojaznost i višak kilograma ozbiljan su problem velikom broju ljudi širom svijeta.
- Gojaznost danas nije samo estetski problem – ona je ozbiljan zdravstveni poremećaj koji stoji u osnovi brojnih hroničnih bolesti. Ključna karika koja povezuje gojaznost sa dijabetesom, povišenim pritiskom, infertilitetom, pa čak i malignim bolestima, jeste insulinska rezistencija - kaže prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog.
Nove studije sprovedene nad desetinama hiljada djece ukazuju da korištenje pametnih telefona prije 13. godine života značajno povećava rizik od poremećaja spavanja, gojaznosti i psihološkog stresa, naveli su istraživači.
Sjedinjene Države bi mogle početi da odbijaju vize gojaznim, te ljudima sa srčanim oboljenjima, rakom i drugim hroničnim problemima, objavio je list Vašington post.
Gojaznost je postala globalni problem, a stručnjaci upozoravaju da bi do 2050. godine broj gojaznih osoba mogao dostići dvije milijarde.
Najnovija danska studija donosi iznenađujuće zaključke: pretjerana mršavost može biti smrtonosnija od blage pretilosti ili prekomjerne težine.
Velika danska studija pokazala je da pretjerana mršavost može biti rizičnija za zdravlje od prekomjerne težine.
Povišen holesterol i trigliceridi obično se povezuju s viškom kilograma, ali ovaj zdravstveni problem nije rezervisan isključivo za gojazne osobe. Naprotiv, i među osobama koje su mršave, naročito među ženama, sve češće se otkrivaju ozbiljna odstupanja u vrijednostima masnoća u krvi, upozorava na Instagram nalogu kardilog dr Goran Popović.
Maja Radanović, Srpkinja koja se kao dijete preselila u Ameriku, razvila je zavisnost od hrane zbog komplikovanog odnosa sa roditeljima, naročito sa majkom.
