Institut za neonatologiju Srbije, u Beogradu, godišnje zbrinjava 20 do 25 odsto prijevremeno rođene djece na teritoriji Srbije i svako drugo dijete koje se rodi sa tjelesnom masom ispod 1.500 grama.
Radmila Mileusnić Milenović, direktorka Instituta za neonatologiju Srbije rekla je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da je u ovom trenutku dvadesetoro djece na Odjeljenju intenzivne njege, a ukupno 100 u cijeloj ustanovi.
Prema njenim riječima, godišnje se zbrine između 750 i 800 djece, ali taj broj varira iz godine u godinu.
– Po našim zdravstvenim izveštajima, prosječan boravak djece je oko 40 dana. Neka djeca borave mnogo kraće, ali djeca koja su jako nezrela i jako mala, borave kod nas i po tri do četiri mjeseca, nekada i duže- rekla je dr Mileusnić Milenović.
Kontakt sa roditeljima
Njega mora da bude sveobuhvatna: od medicinske, zatim tehničke, do ljubavi i osoblja i roditelja.
– Da bismo pomogli novorođenim bebama, moramo da imamo adekvatnu tehniku i tehnologiju, adekvatnu edukovanost zdravstvenog osoblja i moramo da imamo adekvatan kontakt sa roditeljima. To je upravo i bila naša tema na okruglom stolu, koji je održan juče – navela je ona.
Jedna od metoda je “koža na kožu” u individualizovanoj razvojnoj njezi.
– To je kontakt kože na kožu kada roditelji stavljaju bebu na grudi i tako borave s njom. Postoje i druge – pozitivan dodir, ublažavanje bola, puno tih nekih metoda koje pomažu da se pomogne ovoj djeci na neki malo drugačiji način koji nije samo terapija i dijagnostika – kaže doktorka.
U Srbiji se godišnje oko 4.000 beba rodi prijevremeno
Dr Radmila Mileusnić Milenović kaže da mnogi faktori utiču na prevremeno rađanje – različite bolesti majke, stanje ploda i stanje posteljice.
– Kod nas se 4.000 beba godišnje rodi prije vremena, ali inače neki globalni trend prematuriteta polako se smanjuje. Tako recimo od 1990. do 2019. godine zvanična statistika kaže da je za 5 odsto smanjena pojava prematuriteta. Sa nešto više od 16 miliona na 15 miliona. I kod nas se smanjuje polako ta incidenca prematuriteta. I pored toga što se taj trend smanjuje polako, u okviru prematuriteta povećava se broj rađanja dece kasno preterminski i ranoterminski. Zašto se to dešava? Taj fenomen još uvijek nije jasno poznat i istražen – napominje doktorka.
Za koju bebu kažemo da je rođena prije vremena
Za bebu koja je rođena prije 37 gestacionalnih nedjelja kažemo da je prijevremeno rođena beba. Najmanja beba na Institutu koja je imala 430 grama je i dalje u toj ustanovi.
– Porođajna tjelesna masa bebe je 430 grama i ona se nalazi ovdje kod nas – napomenula je ona.
Institut za neonatologiju zbrinjava i bebe iz cijele zemlje, ne samo iz Beograda.
Govoreći o kadrovima, prema podacima, nedostaje 15 odsto ljekara i skoro 60 odsto sestara.
Respiratorne infekcije i posjete bebama
Doktorka kaže da se o posjetama roditelja bebama prave dogovori sa epidemiologom i prati situacija.
– U ovom trenutku su dozvoljene posjete, ali u ograničenom obimu. Međutim, upravo su na okruglom stolu, donijete preporuke za boravak majke, odnosno porodice, na odjeljenjima intenzivne njege, uopšte u bolnici. I to je dosta, da kažem, sada liberalnije – rekla je dr Mileusnić Milenović.
Kaže da će razmatrati te preporuke i Institut za neonatologiju će ih staviti i na svoj dnevni red.
Stručan kadar i inkubatori
Direktorka napominje da ustanova na čijem je čelu ima dobro edukovan kadar.
– Mi imamo uvijek plan za narednu godinu, plan nabavke nove medicinske opreme, imamo plan usavršavanja zdravstvenih radnika i sada i plan vezan za roditelje i kontakt sa njima, koji mora da se produbi i da bude intenzivniji. Mi smo dosta dobro opremljeni, znači imamo veliki broj inkubatora – dodala je ona.
Podsjetila je da je prošle godine Ministarstvo zdravlja obnovilo inkubatore. Institutu za neonatologiju dobio je deset inkubatora, a inkubatore su dobili i od donatora.
Bonus video
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu