U jeku globalnog zagrijavanja, američka svemirska agencija NASA provela je istraživanje koje pokazuje da je ljudski faktor najvjerojatnije zaslužan za klimatske promjene koje proživljavamo trenutačno i koje će se nastaviti pogoršavati. Kako otkriva NASA, razina ugljen-dioksida povećala se za 45 posto u posljednja dva i po vijeka.
S obzirom na očigledno zagađenje životne sredine, jedan pokret smatra da se rješenje krije u izumiranju ljudske vrste. Les Najt je učitelj iz SAD i osnivač Dobrovoljnog pokreta za izumiranje ljudi. Pripadnici pokreta sebe ne opisuju kao mizantrope s morbidnim pogledom na svijet, već kao pojedince zabrinute za budućnost svih bića, uključujući čovjeka, kao i same planete Zemlje. Njihov je moto “Živi dugo pa izumri”.
Tiho i sporadično izumiranje ne razmnožavanjem
Najt je pokret osnovao tokom 1970-ih. Dodao je pridjev “dobrovoljni” u nazivu jer su ljudi u početku pogrešno mislili da zagovara masovno samoubojstvo. Zapravo, poruka koju Najt pokušava poslati čovječanstvu jest da se ne bismo trebali razmnožavati. Da je čvrsti pobornik vlastitih ideala, govori i činjenica da se kao 25-godišnjak podvrgao vazektomiji, odnosno, vezanju sjemenovoda. Zbog toga Najt nikada nije imao djecu i tvrdi da se nikada nije pokajao, piše Junilend.
On objašnjava da je u tijeku šesto masovno istrebljenje živih vrsta našeg planeta, a da smo mi uzrok. Iako više ne možemo spriječiti biološku katastrofu koju smo izazvali, on vjeruje da ćemo dati priliku planetu da se oporavi tim prije što izumremo kao vrsta.
Biće potrebno 3 do 10 miliona godina da se priroda oporavi od naše prisutnosti, što je zapanjujuće, ako se uzme u obzir koliko kratko postojimo – kaže Najt, dodajući da bi ekosustavu pomoglo kad bi se broj ljudi smanjivao, umjesto što nas je godišnje 80 miliona više.
Za 80 godina, broj ljudi mogao bi se udvostručiti, ako se nešto ne promijeni
Najt je još prije 50 godina uvidio kakvo razaranje čovječanstvo prouzrokuje prirodi. Poriv za osnivanjem svog pokreta vidi u brizi za budućnost najmlađih naraštaja.
– Kada čujem da se rodila beba ili vidim novorođenče, istinski se zabrinem za njihovu budućnost. Jednostavno ne vidim kako će ekosistem naše planete biti pogodan za život uzevši u obzir kako se odnosimo prema prirodi – priznaje Najt. On zapravo smatra da bi ljudi ne razmnožavanjem pomogli i sebi, a ne samo prirodi.
– Temperature rastu, kao i nivo mora, što možda ne zvuči strašno sada, ali biće strašno kada počnu odumirati usjevi – kaže Najt.
Prema predviđanjima Ujedinjenih nacija, ako prosječna porodica bude imala upola trenutnog potomstva više, do 2100. će na planetu živjeti oko 16,5 milijardi ljudi. Štaviše, u mnogim društvima danas se potiče natalitet politikom panike od “bijele kuge” ili iz drugih razloga, koji su najčešće u vezi s religijom i tradicijom.
(Klix)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu