Incko se ovih dana ponovo prisjetio bonskih ovlaštenja, te zaprijetio da će nametnuti zakon o negiranju genocida, ako ne bude usvojen do 11. jula sljedeće godine.
Ove njegove prijetnje izazvale su buru negodovanja političara, ali i građana, a ono o čemu se svi pitaju jeste kakve bi posljedice takav zakon donio Republici Srpskoj u političkom i pravnom smislu.
Parlament
Isto tako, mnogi se pitaju da li bi taj nametnuti zakon morao da prođe parlamentarnu proceduru u Parlamentu BiH i ako ne, da li će biti pravno valjan.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja mišljenja je da se može dogoditi da Incko nametne zakon, ali da on neće biti potvrđen u Parlamentu BiH.
– To bi, vjerovatno, izazvalo dosta političkih optužbi protiv Republike Srpske, ali sve dok se taj zakon ne usvoji u institucijama BiH, po ustavnoj proceduri, on ne može da bude zakon – smatra Šolaja.
S druge strane, mišljenja pravnika za sada su podijeljena.
Ustavni sud BiH
I dok jedni smatraju da nametnuti zakon neće biti pravno valjan, drugi podsjećaju da je o tome već raspravljao Ustavni sud BiH, koji je tada donio odluku koja je išla u korist visokog predstavnika.
Potpredsjednik parlamenta Srpske i pravnik Milan Petković tvrdi da nametnuti zakon, ako ne prođe parlamentarnu proceduru, neće biti pravno valjan i neće imati pravnu snagu, pa se samim tim ne bi mogao primjenjivati u BiH.
– Siguran sam da Incko neće ući u takvu avanturu. Bilo kakvo nametanje zakona i zakonskih rješenja, i bilo kakvo uslovljavanje, samo potvrđuje onu staru tezu da je BiH protektorat i da su visoki predstavnici do sada često kršili sve međunarodne konvencije, ali i domaće zakone, želeći time da preuzmu ulogu zakonodavca – ističe Petković.
Sud istorije
Dodaje da nametanje zakona o zabrani negiranja genocida ne bi dovelo do pomirenja u BiH, nego bi dovelo do još većih netrpeljivosti, a moguće i sukoba.
– Treba pustiti da vrijeme i istorija odluče o tome šta je bilo, kad je bilo i da li to treba da se negira ili ne treba – navodi Petković.
Slično mišljenje dijeli i profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci i bivši sudija Ustavnog suda BiH, Vitomir Popović, koji kaže da je visoki predstavnik izgubio svoj značaj u BiH s obzirom na to da je od potpisivanja Dejtona do danas prošlo 25 godina.
Popović ističe da Incko nema pravo da nameće zakon. Da bi zakon mogao da bude donesen, kako naglašava Popović, on mora da bude usvojen u Parlamentu BiH ili Narodnoj skupštini RS, u zavisnosti od toga u čijoj je nadležnosti.
– Ne vjerujem da će nekom od predstavnika srpskog naroda i poslanika u Parlamentu BiH pasti na pamet da glasa za ono što je nametnuo visoki predstavnik. Incku jasno treba staviti do znanja da ovdje postoji uređen sistem i država, te da je vlast podijeljena na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Njega nema nigdje u ni jednoj od te tri vlasti – ističe Popović.
Ovlaštenje
Poručuje Incku da prvo jedan takav zakon nametne u Austriji i Njemačkoj, a onda u BiH.
Popović dodaje da Republika Srpska treba putem svojih legalno izabranih predstavnika da odbije bilo kakvu mogućnost da se raspravlja o navedenom zakonu u Parlamentu BiH.
– Dakle, Incko nema ovlaštenja za tako nešto. Ako nametne zakon treba ga proglasiti zakonom koji je štetan po nacionalni interes Srpske i odbaciti ga iz sistema primjene – kategoričan je Popović.
Na pitanje kada bi Inckov zakon, ipak, prošao šta bi to značilo po Srpsku u političkom i pravnom smislu, Popović ističe da bi nanio ogromnu štetu.
– U pravnom smislu to bi značilo da smo se odrekli zakonodavne vlasti i na nivou Srpske i BiH ili izgubili bilo kakav značaj kada se predstavljamo pred svijetom kao država. U političkom smislu to će dugoročno nanijeti štetu interesima srpskog naroda. Ovo je stvar nacionalnog interesa i svi trebaju biti jedinstveni – kaže on.
Raniji slučajevi
S druge strane, iskusni pravnik Dragiša Jokić podsjeća da je u prošlosti bilo slučajeva da visoki predstavnik nametne neki zakon koji je odmah stupao na snagu i nije prolazio parlamentarnu proceduru.
Bilo je, dodaje Jokić, određenih odluka visokih predstavnika koje su faktički bile privremena rješenja, a u kojima je stajalo da će se primjenjivati dok nadležna skupština ne donose takav, identičan zakon.
Jokić ističe da je Ustavni sud BiH 2000. godine raspravljao o Zakonu o državnoj graničnoj službi, koji je tada bio nametnut od strane visokog predstavnika.
– Tada je bila pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH da se utvrdi da li je to u skladu sa Ustavom i da li se mogu nametati ti zakoni. Ustavni sud je sa 7:2 glasova odlučio da je to potpuno legalno i zakonito, čime su priznali visokom predstavniku da ima pravo da nameće zakone – podsjeća Jokić.
Podrška
Dodaje da je Ustavni sud to tada nazvao kao funkcionalnu dualnost, kada jedna država nameće zakone na prostoru druge države.
– Uzeli su u i obzir bonska ovlaštenja, te da visoki predstavnik ima pravo ispred međunarodne zajednice da nameće zakone u BiH. Ako pogledamo ovu odluku Ustavnog suda BiH, onda se može tumačiti da visoki predstavnik formalno-pravno može nametnuti zakon – ističe Jokić.
Kakva će sudbina tog zakona biti to je, smatra on, već druga priča. Jokić ističe da je pitanje koje države će podržati Incka u tome i da li će imati saglasnost da nameće zakone u BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu