Biznis

Naplaćuju sve i svašta: Građani su platili uslugu „KUVER“, a nisu znali na šta se odnosi

Četiri Novosađanke su ostale šokirane kada su klasičan italijanski ručak platile 14.000 dinara (oko 230 KM).

Ljudi sjede u lokalu
FOTO: SNEŽANA KRSTIĆ/RINGIER

U poslednje vrijeme, kako je inflacija porasla u cijelom svijetu, a cijene hrane dostizale iznova rekorde, navikli smo da se ugostitelji dovijaju kako bi im kasa na kraju dana bila punija.

Šta je kuver na računu i koliko košta?

Svjedočili smo tome da su počeli da naplaćuju kriške pomorandže uz sok, čašu vode, ili pak samo sjedenje u lokalu. I za to “neću ništa”, pojedini su pravili cjenovnik.

Pa ipak, četiri Novosađanke su ostale šokirane kada su klasičan italijanski ručak platile 14.000 dinara (oko 230KM). Kako kaže jedna od njih, cijena nije sporna, ali ju je iznenadio “skriveni trošak”. Riječ je o kuveru, a znate li šta on znači?

– Kuver su naplatili 2 evra po osobi i nije nam bilo jasno na šta se onda ‘usluga’ odnosi ako smo već platile kuver. Uslugu smo platile dodatnih 13 evra – priča jedna od drugarica.

Poslednjih godina ova stavka na računu odomaćila se i kod beogradskih ugostitelja.

Kuver (le couvert) potiče iz Francuske i originalno je označavao osnovni pribor za ručavanje: escajg, stolnjak, salvete, čaše itd. Glavni krivci za uvođenje naplaćivanja ove stavke su naravno Francuzi, odnosno francuski ugostitelji koji su za ovakav potez kao opravdanje smatrali troškove održavanja inventara, prije svega pranje escajga i peglanja salveta.

Pročitajte još

Kako je naplaćivanje ove stavke naišlo na veliko negodovanje, pokušali su da se izvuku uvođenjem hljeba i maslaca koji su išli uz ovu stavku. Sjećate, se onog istog hljeba kojim vam mažu oči dok čekate glavno jelo.

Koliko košta kuver?

U profesionalnom restoraterstvu se uvijek računa broj kuvera toga dana, odnosno koliko kuvera se pravi po stolici. To je istovremeno i jedinica mjere.

Pod kuverom, u praksi se podrazumijevalo da klijent dobije i hljeb koji se nije posebno naplaćivao. Kako su gosti protestovali protiv kuvera, te nepotrebne i neopravdane takse (bez prava izbora), restorateri su dodatno poslužili maslac obični, slani ili sa začinima i slično.To je trebalo da smiri gosta, te da mu savlada osnovnu glad dok očekuje ostala jela. Treba napomenuti da se ovde najčešće radilo o klasičnom restoraterstvu gdje su se jela pravila po narudžbini, što je iziskivalo strpljenje gosta – tako da gladan gost ima šta da “prezalogaji“ do donošenja ostalih jela , piše Kurir.

U beogradskim restoranima kuver se naplaćuje od 100 do 500 dinara ( oko 2-9 KM), a najčešće uključuje različite vrste hljeba ili peciva i neku vrstu umaka – krem sir, maslinovo ulje ili puter.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu